Čak i površni poznavatelji hrvatskog sporta zasigurno su puno puta čuli za ime Vedrana Pavleka. Pavlek je bivši hrvatski skijaški reprezentativac čiji sportski uspjesi nisu bili nešto značajni. Ipak, s uspjesima Janice i Ivice Kostelić, Pavlek se proteklih desetljeća izdvojio kao jedan od najvažnijih dužnosnika hrvatskog skijaškog sporta i ključna osoba u organizaciji i funkcioniranju Hrvatskog skijaškog saveza. Hrvatskim medijima je nedavno prostrujila neobična vijest kako je za vrijeme Zimskih olimpijskih igara održanih u veljači hrvatska carinska kontrola na granici uhvatila glasnogovornika Hrvatskog skijaškog saveza Nenada Erora s neprijavljenih više od 100.000 eura gotovine. USKOK se potom zainteresirao za poslovanje Hrvatskog skijaškog saveza i razotkrio ozbiljne malverzacije u Savezu. Javni dokaz toga jest i ostavka koju je Vedran Pavlek podnio 13. ožujka 2026. na mjesto direktora alpskih reprezentacija i ski poola Hrvatskog skijaškog saveza.
Međutim, ova ostavka krije iza sebe izuzetno ozbiljne optužbe protiv Pavleka i njegovih suradnika. Istraga USKOK-a, koji je u posljednje vrijeme u velikom naletu s učinkovitim istragama, mogla bi opet iznenaditi hrvatsku javnost otkrivenim detaljima, opsegom i golemim financijskim iznosima. USKOK je razotkrio pravu zločinačku hobotnicu kojom je iz Hrvatskog skijaškog saveza u zadnjih 11 godina nezakonito izvučeno gotovo 30 milijuna eura!
Uz Vedrana Pavleka, istraga se usmjerila protiv Damira Raosa, glavnog tajnika Hrvatskog skijaškog saveza, Božene Meić Hrvoj, direktorice računovodstvenog servisa Propter d.o.o. koje je vodilo materijalno-financijsko poslovanje Saveza, Martine Strezenicke, direktorice i dioničarke trgovačkog društva Alpine Sport Services Inc, Georga Mausera, direktora trgovačkog društva Saxess Anstalt te Nenada Erora, glasnogovornika i voditelja logistike u Savezu. USKOK navedene osobe sumnjiči za zločinačko udruživanje, kao i za zlouporabe položaja i ovlasti te pranje novca, sve počinjeno u sastavu zločinačkog udruženja.
Pri tome USKOK sumnja da je upravo Pavlek povezao i organizirao osumnjičene osobe i tvrtke preko kojih se novac izvlačio. Pavlek je tako osumnjičen da je organizirao zločinačko udruženje u cilju pribavljanje nepripadne imovinske koristi za sebe i druge, a na štetu Hrvatskog skijaškog saveza, kao i u cilju prikrivanja podrijetla i pranja nezakonito izvučenog novca.
Vedran Pavlek je s Martinom Strezenickom te Georgom Mauserom dogovorio da oni u ime svojih tvrtki Alpine Sport Services Inc i Saxess Anstalt sklapaju ugovore s Hrvatskim skijaškim savezom za usluge koje u stvarnosti neće nikada izvršiti te da temeljem tako zaključenih ugovora Hrvatskom skijaškom savezu ispostavljaju račune za fiktivne usluge. Uz ove dvije, USKOK je identificirao još 15-ak inozemnih tvrtki s čijim (USKOK-u zasad nepoznatim) upraviteljima je Pavlek dogovorio da te tvrtke, bez zaključenja ikakvih ugovora, Hrvatskom skijaškom savezu ispostavljaju račune za usluge koje nikada nisu izvršila, a koje će Hrvatski skijaški savez neosnovano plaćati.
Unutar Hrvatskog skijaškog saveza, Pavlek je dogovorio da Damir Raos, u ime Saveza potpisuje ugovore o uslugama s tvrtkama Alpine Sport Services Inc i Saxess Anstalt, dok bi potom Pavlek, Raos i Božena Meić Hrvoj odobravali isplatu računa za fiktivne usluge tih i ostalih tvrtki, iako su znali da se radi o fiktivnim uslugama. Na ovakav je način sredstvima Hrvatskog skijaškog saveza, od siječnja 2015. do ožujka 2026., ukupno neosnovano plaćen je iznos od najmanje 29.9 milijuna eura. Tako je Savez tvrtki Alpine Sport Services uplatio 12,8 milijuna eura, a tvrtki Saxess Anstalt 2,8 milijuna eura. Navedene tvrtke su potom od ovog iznosa Vedranu Pavleku, na račune njegove samostalne djelatnosti Pavlek Ski Mangement, uplatili iznos od najmanje 10,6 milijuna eura.
Zanimljivo je što je USKOK razotkrio kako je Pavlek trošio ove milijune. Tako je, primjerice, svojoj španjolskoj tvrtki Casa Buganvillia uplatio najmanje 1,9 milijuna eura za potrebe izgradnje vile u Španjolskoj. Više od 600.000 eura Pavlek je uplatio na bankovne račune raznih ženskih osoba kao „donacije“, kao i na račune privatnih kirurških klinika plaćajući, između ostalog, i tri estetske operacije za tri različite ženske osobe. Nadalje, više od 3 milijuna eura potrošio je na hotelski smještaj u brojnim europskim državama, Egiptu, Maldivima, Turskoj, SAD-u, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Katru, Omanu, kao i na kupnju robe luksuznih svjetskih marki poput Chanela, Dolce&Gabbana, Louis Vuittona, Omege, Christiana Diora, Roberta Cavallija, Burberryija, Gianni Versacea, Cartiera, Balenciage, i drugih. Iznos od najmanje 1,5 milijuna eura Pavlek je podigao i trošio u gotovini.
U slučaju ostalih 15-ak inozemnih tvrtki koje je USKOK razotkrio, postoje utemeljene sumnje da bi se moglo raditi o međunarodnoj mreži tvrtki za poslove pranja novca. Tim tvrtkama je od rujna 2019. do ožujka 2026. Hrvatski skijaški savez uplatio više od 12 milijuna eura. Nakon što bi im Savez uplatio novac, osobe koje su upravljale tim tvrtkama oko 10% uplaćenog iznosa zadržavale su za sebe, dok bi 90% iznosa u gotovini u inozemstvu predavali osobi koju bi Pavlek odredio. USKOK smatra da je upravo na taj način, po Pavlekovu nalogu, Nenad Eror u više navrata od 2019. do siječnja 2026., odlazio u inozemstvo gdje je preuzimao novac u gotovini u ukupnom iznosu od gotovo 11 milijuna eura te ga potom krijumčario natrag u Hrvatsku, znajući da se radi o nezakonito izvučenom novcu Hrvatskog skijaškog saveza.
Posljednji takav slučaj odvio se 31. siječnja 2026. kada je Eror u Italiji od nepoznate osobe preuzeo 116.570 eura u gotovini i pokušao ga prokrijumčariti u Hrvatsku, ali su ga carinici otkrili, što je završilo i u medijima kada se za cijeli slučaj, barem javno, zainteresirao i USKOK. Eror je pokušao prikriti stvarno podrijetlo novca, te je lagao da se radi o njegovom novcu koji je zaradio radom, prodajom nekretnine te pozajmicom od fizičke osobe, te da s njim namjerava kupiti nekretninu. Eror bi po Pavlekovom nalogu prokrijumčaren novac u gotovini predavao Damiru Raosu. Dio novca su Raos, Eror i Božena Meić Hrvoj zadržavali za sebe i to u iznosima koje im je odredio Pavlek za svakog posebno.
Dio novca su ostavljali za Pavleka, dok je preostali novac predavan različitim osobama kako bi Pavlek odredio. Jednu skupinu tih osoba činile su osobe povezane s Hrvatskim skijaškim savezom kojima je novac predavan u gotovini uz Pavlekovu napomenu da tu gotovinu ne uplaćuju na svoje bankovne račune kako bi spriječili otkrivanje takvih isplata i praćenje tragova novca. Dijeljenjem ovog novca Pavlek je osigurao svoj položaj apsolutnog gospodara u Hrvatskom skijaškom savezu.
Drugu skupinu kojoj je dijeljen nezakonito stečen novac činile su osobe osobno povezane s Pavlekom, poput Martine Strezenicke. Ako se USKOK-ove sumnje potvrde, izvlačenje novca iz Hrvatskog skijaškog saveza mogla bi biti jedna od najvećih razbijenih kriminalno-koruptivnih mreža u Hrvatskoj.
11 godina mažnjava lovu i , praktički, slučajno ga otkriju ...