Mnogi su Ukrajinci pozdravili premoćni izborni poraz Viktora Orbána u susjednoj Mađarskoj prošlog vikenda. Lako je razumjeti zašto. Godinama je Orbánova vlada služila kao proruski glas unutar NATO-a i Europske unije, dok je istovremeno dosljedno opstruirala euroatlantske integracije Ukrajine i blokirala napore za potporu ukrajinskim ratnim naporima. U Kijevu sada vlada oprezni optimizam da će Orbánov odlazak značiti veću europsku potporu Ukrajini u borbi protiv Rusije, uz jasniji put prema eventualnom članstvu zemlje u EU. Te nade dijele brojne europske prijestolnice. Međutim, na horizontu se sada nazire potencijalna nova prepreka, ističe Atlantic Council. S obzirom na to da Bugarska 19. travnja izlazi na parlamentarne izbore, postoji šansa da Rusija uskoro osigura novog saveznika u Bruxellesu.
Ako se trenutačni podaci iz anketa pokažu točnima, bugarski proruski bivši predsjednik Rumen Radev mogao bi zamijeniti Orbána unutar Europske unije kao najsnažniji antiukrajinski glas bloka i branitelj ruskih interesa. Kao predsjednik Bugarske od 2017. do svoje ostavke ranije ove godine kako bi se kandidirao za parlament, Radev je osuđivao sankcije EU-a protiv Rusije i protivio se naporima bugarske obrambene industrije da opskrbi Ukrajinu streljivom. Bivši general zrakoplovstva i član Komunističke partije, Radev nije bio prijatelj ni Sjedinjenim Državama. U lipnju 2019. stavio je veto na vladinu nabavu šesnaest borbenih zrakoplova F-16 iz SAD-a. Veto je bio toliko nepopularan da ga je parlament poništio. Dogovor je nastavljen, ali kritičari su taj incident vidjeli kao dokaz Radevljeve antiameričke pozicije.
Otkako je odstupio s mjesta predsjednika, Radev je nastavio propitivati potporu svoje zemlje Ukrajini. U ožujku 2026. privremeni bugarski premijer Andrey Gyurov otputovao je u Kijev i sklopio desetogodišnji bilateralni sigurnosni sporazum sličan onima koje je potpisalo još 28 nacija. Radev je iskoristio taj sporazum za napad na Gyurova u očitom pokušaju da se dodvori bugarskim biračima sklonim Rusiji. Ovotjedni bugarski parlamentarni izbori bit će osmi u zemlji od studenog 2021. godine. Simpatije bugarskih birača su precizno uravnotežene: oko jedne trećine preferira Rusiju, a jedna trećina naginje Europi, što dovodi do tankih većina i slabih koalicija koje se brzo raspadaju. Radevljevih devet godina na mjestu predsjednika razlog su zašto ga mnogi vide kao kandidata stabilnosti u vremenu dugotrajnih političkih previranja. Kako se aktualna izborna kampanja bliži kraju, Radevljeva politička stranka Progresivna Bugarska vodi u anketama s oko 30 posto. Ako se to pretoči u glasove, on će biti u poziciji da formira novu administraciju zajedno s nekim manjim proruskim strankama.
Vlada predvođena Radevom bila bi loša vijest za Ukrajinu i predstavljala bi značajnu pobjedu za Rusiju. Kratkoročno, to bi vjerojatno značilo kraj isporuke bugarskog streljiva Ukrajini, što bi prisililo NATO da traži druge izvore. U međuvremenu, sjeverni koridor za opskrbu energijom istočne Europe, koji podržava SAD, izgubio bi na važnosti u korist Turskog toka, posljednjeg velikog energetskog plinovoda koji doprema ruski plin u Europu. U širem kontekstu, Bugarska predvođena Radevom mogla bi potencijalno zamijeniti Mađarsku kao Putinov zastupnik unutar EU-a i NATO-a. To bi, doduše, bio svojevrsni "downgrade" za Kremlj, jer Radevljev utjecaj ne bi bio ni blizu onome Viktora Orbána, barem u početku, smatra Atlantic Council. Ipak, postoji stvarna šansa da samo nekoliko dana nakon što su mađarski izbori uklonili glavnog ruskog europskog saveznika, nova prokremljanska vlada preuzme dužnost u Bugarskoj, postavljajući pred Bruxelles sličan niz izazova.
Ishod nedjeljnog glasovanja i dalje je neizvjestan i uvelike će ovisiti o odazivu birača. Mnogi Bugari odlučili su ostati kod kuće tijekom nedavnih izbora usred raširene frustracije javnosti političkom klimom u zemlji. Ako se taj obrazac ponovi 19. travnja, to će ići na ruku Radevu i drugim prokremljanskim političkim snagama. Međutim, veći odaziv mogao bi dovesti do izbora proeuropske vlade. Veći angažman javnosti je svakako moguć. Prošlog prosinca stotine tisuća Bugara izašlo je na ulice prosvjedujući protiv državnog proračuna za 2026. godinu usred optužbi za raširenu korupciju, što je dovelo do ostavke vlade. Rusija će se nadati da se to prosvjedno raspoloženje neće ponoviti ove nedjelje.
Bugarska je geopolitički važna otprilike kao jedan korner u 90. minuta.