Od ulaska u EU 10 milijardi eura ulupano u poljoprivredu

Rat u Ukrajini, energetska kriza, inflacija i poremećaji u opskrbnim lancima pokazuju nam koliko brzo države postaju ranjive kad izgube kontrolu nad proizvodnjom hrane i opskrbnim kapacitetima. No Hrvatska se još uvijek ponaša kao da je opskrba hranom dugoročno zajamčena, kaže se u najnovijoj analizi HUP-a. Tvrde kako se poljoprivredna politika desetljećima vodila administrativno i proceduralno, dok su proizvodnja, produktivnost i samodostatnost ostajale u drugom planu.

Fokus je bio na povlačenju 10 milijardi eura od ulaska u EU i natječajima, a znatno manje na tome što Hrvatska želi proizvoditi, gdje povećati samodostatnost i kako razviti konkurentnu prehrambenu industriju, na što je upozorio i Državni ured za reviziju. Ne iznenađuje stoga da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje lani bila oko 14% niža nego pred ulazak u EU 2013. te 25% niža nego 2012.

Produktivnost rada pala je oko 19% u odnosu na 2013. te više od 23% u odnosu na 2012. Deficit poljoprivredno-prehrambene razmjene gotovo je utrostručen – na 3 milijarde eura ili 3,1% BDP-a, dok je trošak rada u 2025. porastao 12,1%, višestruko brže od proizvodnje.

– Naših TOP 20 poljoprivrednih kompanija zadnje tri godine povećalo je ulaganja za prosječno 12,4% godišnje, a prosječnu bruto plaću 9,3%. Poslovni prihodi rasli su svega 1,7%, a neto dobit 1,3% godišnje. Takav raskorak pokazuje koliko rast troškova i potreba za ulaganjima pritišću profitabilnost čak i kod najvećih i najsnažnijih sustava – kažu iz HUP-a te upozoravaju da nisu dovoljne nedavne parcijalne izmjene pravilnika o potporama za ulaganja u primarnu proizvodnju i preradu, nego jasna strategija proizvodnje hrane, upravljanja zemljištem i razvoja prehrambene industrije s ciljem povećanja domaće proizvodnje.

Sustav potpora treba usmjeriti prema prioritetnim sektorima i tržišnoj proizvodnji, a investicijske potpore vezati uz stabilniju i cjenovno prihvatljivu domaću proizvodnju hrane, veću konkurentnost, jačanje prehrambene industrije i smanjenje uvozne ovisnosti. Nužno je smanjiti administrativna i fiskalna opterećenja te porezno rasteretiti osnovne prehrambene proizvode na razine zemalja u okruženju, poručili su.