„Gledajte, mi to ipak možemo" – to je bila poruka koju su čelnici triju vladajućih stranaka u Njemačkoj prenijeli javnosti u četvrtak ujutro (2. srpnja). Nakon sedam sati pregovora u kabinetu kancelara, u kojima su sudjelovali šefovi konzervativnih stranaka CDU i CSU te socijaldemokrata (SPD), finaliziran je paket reformi u 34 točke. On obuhvaća mjere vezane uz mirovine i zdravstveni sustav, porezne olakšice vrijedne milijarde i smanjenje birokracije – pa sve do fleksibilnijeg rada. Mnogo toga ovisi o uspjehu tih reformi: za gospodarstvo, stabilnost vladajuće koalicije i opće raspoloženje u Njemačkoj, piše Deutsche Welle.
Situacija u Njemačkoj loša je u mnogim aspektima. Gospodarstvo je već sedam godina u krizi i nije uspjelo povratiti zamah. Dobre tri četvrtine građana prema najnovijoj anketi javnog servisa ARD-Deutschlandtrend smatra da je to velik problem. Za tu anketu, institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest Dimap između 29. lipnja i 1. srpnja intervjuirao je reprezentativni uzorak od 1.317 birača s pravom glasa.
Svaki četvrti stanovnik Njemačke (23%) sada je zabrinut za svoje radno mjesto. Zabrinutost zbog prekomjernog useljavanja u Njemačku blago je smanjena, ali ipak i dalje tijesna većina (51%) ostaje zabrinuta zbog „previše stranaca". Klimatske promjene i njihove posljedice također su ponovno u središtu pozornosti. Lipanj je donio toplinski val u Njemačku, s rekordnim temperaturama koje su prelazile 40 stupnjeva Celzijusa što ranije nije viđeno. Dvije trećine ispitanih (66%) trenutačno strahuje da globalno zatopljenje uništava temelje života.
Čak 89 posto ispitanika smatra da kreatori politike trebaju izdvojiti više sredstava za bolju pripremu infrastrukture (prometne mreže, škole, bolnice) za buduće toplinske valove. Pored toga, 58 posto njih ističe da se klimatske akcije ne smiju zanemariti, čak ni tijekom kriznih vremena. Tu, međutim, postoje značajne razlike ovisno o tome za koju je stranku ispitanik opredijeljen. Među glasačima Alternative za Njemačku (AfD) – stranke koja se djelomično smatra ekstremno desničarskom – 71 posto ima suprotan stav.
Ujedno, 59 posto ispitanika smatra da primarnu odgovornost za klimatske akcije treba snositi industrija, a ne pojedinci odnosno potrošači. Ideji uključivanja ekoloških troškova proizvoda u njihove cijene, primjerice, kroz porez na CO₂, protivi se 54 posto građana. Stručno povjerenstvo u lipnju je predstavilo paket mjera za reformu mirovinskog sustava. Vladajuća koalicija sada je odlučila sve te mjere i provesti. Mirovinski sustav pod golemim je pritiskom zbog demografskih čimbenika: sve veći broj sve starijih umirovljenika mora financirati sve manji broj onih koji rade. Ta situacija sve više opterećuje mlađe i doživljava se kao nepravedna.
Razine mirovina posljednjih su godina pale. Više od polovice Nijemaca koji su trenutačno u radnoj snazi strahuje od financijskih poteškoća u starosti. Mirovinska reforma ima za cilj riješiti i to pitanje. Međutim, više od polovice Nijemaca trenutačno ne vjeruje da će planirana reforma stabilizirati mirovinski sustav. Posebno su skeptični simpatizeri AfD-a (ne vjeruje 70%) i Ljevice (67%).
Anketari su proveli istraživanje javnog mnijenja o konkretnim mjerama. Pokazalo se da postoji snažna podrška prijedlogu da se ubuduće i od političara, samozaposlenih i članova uprava tvrtki također zahtijeva da uplaćuju doprinose u zakonski obvezni mirovinski sustav, što do sada nije bio slučaj. Većina također pozitivno gleda na uvođenje dodatne financirane mirovine koju bi podjednako financirali i poslodavci i zaposlenici.
Nasuprot tome, i dalje su nepopularne mjere kao što su povećanje dobne granice za umirovljenje u skladu s očekivanim povećanim životnim vijekom ili ukidanje mogućnosti umirovljenja sa 63 godine. Općenito gledano, javnost je suzdržana kada je riječ o predloženom paketu mjera: samo troje od deset ispitanika očekuje da će to dovesti do veće međugeneracijske ravnopravnosti a među onima mlađima od 35 godina, samo dvoje od deset.
To kako ocjenjuju mirovinsku reformu još jednom pokazuje da su građani izgubili povjerenje u vladu. Naime, 86 posto ispitanika navodi da je nezadovoljno ili vrlo nezadovoljno učinkom koalicijskih stranaka. Taj stav prevladava čak i među glasačima vladajućih stranaka: zadovoljno je samo 36 posto glasača demokršćanske Unije CDU/CSU i 27 posto glasača SPD-a.
Kancelaru i čelnik CDU-a, Friedrich Merz, pozitivnu ocjenu daje samo trinaest posto ispitanika – što je novi negativni rekord. Vicekancelar i čelnik SPD-a, Lars Klingbeil, ostaje na 21 posto potpore. Čelnica AfD-a Alice Weidel uživa podršku 27 posto. Ako bi se sada održali izbori za njemački Bundestag, AfD bi bila najjača stranka. Desničari bi osvojili 27 posto glasova što je jednaka potpora kao u lipnju.
Unija CDU/CSU pala je za jedan postotni bod na 22 posto, što je najniža razina od studenoga 2021. SPD je također pao za jedan posto – na 12 posto. Zeleni i Ljevica napredovali su za po jedan posto te sada imaju 15, odnosno 11 posto potpore. Niti jedna druga stranka, pa ni liberali iz FDP-a, ne bi prešla izborni prag od 5 posto i ušla u Bundestag.