Regočeva gozba, Jaglenčeva juha ili San vile Kosjenke – bajke Ivane Brlić-Mažuranić ove se godine u Slavonskom Brodu neće samo čitati, nego i – jesti. Novi projekt "Uplovi u bajku – gastro-književna ruta" uvodi "menije iz davnina" i doslovno prenosi svijet najpoznatije hrvatske spisateljice za djecu na tanjure posjetitelja, spajajući književnost, tradiciju i gastronomiju u jedinstven turistički doživljaj.
Okusi prošlih vremena
Riječ je o iskoraku u okviru manifestacije Svijet bajki, koja već godinama u Brod privlači desetke tisuća osnovnoškolaca iz cijele Hrvatske. Sada će, osim šetnji kroz Ivanine priče i mjesta njezina života, posjetitelji moći kušati jela inspirirana vremenom u kojem je živjela, a riječ je o kraju 19. i početku 20. stoljeća. Projekt provodi gradska Turistička zajednica u partnerstvu s hotelom Art te restoranima Shpajz i Šabeso, a jelovnici su osmišljeni tako da odražavaju tradicijsku kuhinju brodskog Posavlja, ali i širi kulturni kontekst u kojem je Ivana stvarala.
Konzultantica projekta Jasna Ažman ističe kako se dugo razmišljalo o ovakvom iskoraku, no tek sada stvorili su se uvjeti da zaživi u punom smislu. – Posjetitelji će Ivanu osjetiti ne samo kroz prostor i priče, nego i kroz okuse. Ona je u Brod donijela dašak zapada, ali je prihvatila i lokalnu tradiciju. U njezinu su domu bili zastupljeni utjecaji bečke i pariške kuhinje, što je tada bio vrhunac gastronomije – objašnjava Ažman. Podsjeća kako je obitelj Brlić bila domaćin brojnim uglednicima, aristokraciji i intelektualcima, pa su i jelovnici bili na visokoj razini – od jednostavnijih jela do luksuznih specijaliteta poput kavijara ili guščje paštete. – Ivana se i sama razumjela u kuhanje, a njezina kuća bila je mjesto susreta i gozbi. U ljetnikovcu su se održavale poznate vinkovske gozbe, gdje su se pekli vinogradarski ražnjići, tada zvani ćevapi – dodaje.
Nazivi jela nisu slučajni. Svaki jelovnik povezan je s likovima i pričama iz "Priča iz davnine", ali i s karakterom samih jela. – Mesni jelovnici logično pripadaju Regoču, kao snažnom i dobrodušnom liku, dok je Palunko idealan za riblja jela. Striborova gozba nosi eleganciju i mistiku šume, pa takav mora biti i jelovnik – pojašnjava Ažman.
Ugostitelji su zadatak shvatili ozbiljno, ali su mu dodali i vlastiti pečat. Branimir Štefančić iz restorana Šabeso kaže kako su tradicionalne recepte odlučili interpretirati na suvremen način. – Napravili smo knedle, ali uz kremu od vanilije i pire od maline. Htjeli smo zadržati duh tradicije, ali ponuditi i nešto novo što će gostima biti zanimljivo – ističe. Sličan pristup ima i kuhar Dejan Ritter iz Shpajza.
– Držali smo se teme i nismo izlazili izvan nje. Ivana je voljela štrudlu s jabukama i cimetom, pa smo se fokusirali na autentičnost. Štrudla mora biti topla, mirisna i domaća – kaže Ritter. Gradonačelnik Mirko Duspara naglašava kako svake godine žele obogatiti manifestaciju i privući još više posjetitelja. – Ove godine uključili smo i ugostitelje, pa će djeca imati priliku kušati jela koja su dobila imena po Ivaninim likovima. To je dodatna vrijednost cijelog događaja – kaže Duspara.
Bajke kao jelovnik
Dodatnu vrijednost projektu daje i činjenica da se njime nastoji produljiti boravak posjetitelja u gradu. Umjesto jednodnevnih izleta, cilj je potaknuti obitelji i školske grupe da u Slavonskom Brodu ostanu dulje, istraže kulturnu baštinu i upoznaju lokalnu gastronomiju. Upravo spoj književnosti i hrane otvara prostor za cjelovit turistički doživljaj, koji nadilazi klasične manifestacije. Organizatori vjeruju kako bi ovakav koncept, uz daljnji razvoj i uključivanje novih ugostitelja, mogao prerasti u prepoznatljiv brend koji će Brod pozicionirati kao jedinstvenu destinaciju na karti kulturnog turizma u Hrvatskoj, ali i šire.
Ipak, Duspara upozorava kako financijska potpora države ne prati važnost manifestacije. – Prošle smo godine dobili tek pet – osam tisuća eura, što je premalo za značaj koji Ivana ima ne samo za Brod nego za cijelu Hrvatsku. Ona zaslužuje puno više – poručuje. Unatoč tome, novi projekti poput gastro-književne rute trebali bi dodatno ojačati turističku ponudu grada. Posebno nakon što je kroz ITU mehanizam obnovljena kuća Ivane Brlić-Mažuranić, koja postaje cjelogodišnji mamac za posjetitelje. Jer u Slavonskom Brodu bajke više nisu samo priče – one se sada mogu i okusiti.
Meni iz davnina budi apetit! Izvrstan projekt.