Hrvatska ni lani nije uspjela dosegnuti simboličnu granicu od 80 posto prosjeka Europske unije prema pokazateljima kupovne moći i materijalnog blagostanja kućanstava. Ovisno o metodi mjerenja, zemlja je ostala na 78, odnosno 79 posto europskog prosjeka te praktički stagnira već tri godine. Hrvatska jače konvergira prema prosjecima Europske unije rastom cijena nego rastom kupovne moći. Plenkovićeva Vlada tri godine tapka na mjestu kad je riječ o standardu, iako hrvatska ekonomija raste iznadprosječno! Stagnaciju su proizveli inflacija i osjetan rast cijena robe i usluga, koji su poništili velik dio učinka rasta plaća, mirovina i drugih dohodaka.
Kakva je usporedba s drugima prema stvarnoj individualnoj potrošnji (AIC)? U posljednje tri godine najviše su napredovale Bugarska (+7), koja je sada samo dva postotna boda iza Hrvatske, zatim Poljska (+6) te Rumunjska (+3). Iza Hrvatske po kupovnoj moći ostale su Mađarska (71 posto), Latvija, Estonija, Bugarska i Slovačka. I Grčka je preskočila Hrvatsku za jedno mjesto. Rumunjska je još 2017. pretekla Hrvatsku po pokazatelju stvarne individualne potrošnje, a danas doseže 86 posto europskog prosjeka, jednako kao Slovenija i Češka. Prije desetak godina Hrvatska je bila ispred ili vrlo blizu Poljske, a sad Poljska ima gotovo deset postotnih bodova višu razinu blagostanja, odnosno AIC.
Eurostat navodi kako je u međunarodnim usporedbama podataka nacionalnih računa, poput BDP-a po stanovniku, poželjno prilagoditi razlike u razinama cijena pa je razvijen alternativni pokazatelj nazvan stvarna individualna potrošnja (AIC). U njega su uključena dobra i usluge koje pojedinci stvarno konzumiraju, bez obzira na to kupuju li i plaćaju li ih kućanstva, država ili neprofitne organizacije.
Nakon prilagodbe za razlike u cijenama, jaz u životnom standardu između najbogatijeg Luksemburga i najsiromašnije Mađarske smanjuje se na omjer jedan prema dva, dok se razlika između Njemačke i Hrvatske svodi na oko 50 posto. AIC ne mjeri koliko ljudi zarađuju, nego koliko roba i usluga stvarno koriste i konzumiraju.
Slovenska kućanstva raspolažu s oko devet posto većom kupovnom moći od hrvatskih, dok je kupovna moć mađarskih kućanstava osam posto niža. Kupovna moć u Bosni i Hercegovini je oko 45 posto niža nego u Hrvatskoj, dok Srbija zaostaje oko 28 posto. Uz Hrvatsku, posljednje tri godine stagnirale su Slovačka, Portugal, Cipar i Irska. Najviše je pala Finska, sa 104 na 99 posto europskog prosjeka. Francuska je izgubila tri postotna boda, a Italija, Austrija i Švedska po dva. Kad se usporedba protegne na desetogodišnje razdoblje, jasan je znatno izraženiji, dvoznamenkasti pad pojedinih zapadnoeuropskih država, ali i jednako snažan rast nekih novih članica, uključujući i Hrvatsku. Od 2015. godine Hrvatska se približila prosjeku EU za 16 postotnih bodova, s 63 na 79 posto.