Dok strah od Rusije raste, Estonija razvija novo oružje i obrambene sustave. Malena raketa nazvana Mark 1 jedan je od primjera. Ona je razvijena prošle godine za obaranje neprijateljskih dronova na kratkom dometu i čeka svoj debi na svjetskom tržištu oružja. Kusti Salm, izvršni direktor njezina proizvođača Frankenburg Technologiesa, nada se da će ona popuniti prazninu u europskoj zračnoj obrani protiv Rusije. "Očito smo nepripremljeni", smatra.
Raketa velika oko 60 centimetara dio je procvata estonske obrambene industrije na koju vlada računa da će podići njezino zaostalo gospodarstvo. Taj napor temelji se na duboko ukorijenjenoj nacionalnoj tjeskobi zbog ruske invazije na Ukrajinu i zabrinutosti da bi Estonija mogla biti sljedeća meta predsjednika Vladimira Putina, navodi The New York Times.
"Ako ulažemo u nove obrambene tvrtke, one će pružiti visoku vrijednost estonskom gospodarstvu", rekao je ministar gospodarstva i industrije Erkki Keldo. Uz to, napomenuo je kako ulaganje pruža i "sigurnost da je Estonija dobro zaštićena".
Dužnosnici u Estoniji, državi koja graniči s Rusijom, godinama su javno izražavali zabrinutost da bi i njihova zemlja mogla biti napadnuta. S populacijom od oko 1,3 milijuna ljudi i jednom od najmanjih vojski u NATO-u, Estonija nema kapaciteta za izgradnju tenkova, topova i borbenih zrakoplova, niti veliki proračun za kupnju mnogo oružja iz inozemstva. No, smatra se jednom od tehnološki najnaprednijih zemalja.
Raketa Mark-1, koju Salm želi prodati europskim vojskama, vođena je umjetnom inteligencijom za gađanje dronova koji lete nisko. Druga tvrtka, CybExer Technologies, već ubraja britansku, ukrajinsku i portugalsku vojsku među svoje klijente za softver koji testira razinu zaštite mreža od kibernetičkih napada. Tvrtka SensusQ pak analizira informacije iz javnih izvora kako bi pomogla u odgovorima na bojištu i u hitnim situacijama.
"Da bi mala nacija i mala industrija u ovom području bila uspješna na vrlo teškom obrambenom tržištu, mora biti na neki način jedinstvena", rekao je Kalev Koidumae, čelnik estonskog udruženja obrambene i zrakoplovne industrije. "To znači inovirati svoj proizvod."
Otprilike 70 posto oružja i obrambene tehnologije proizvedene u Estoniji izvozi se stranim kupcima. Prošle godine, prihodi vojne industrije zemlje iznosili su 500 milijuna eura, od čega je oko 350 milijuna eura bilo od prodaje materijala u inozemstvo. To je više nego udvostručilo prihode od oko 200 milijuna eura u 2020.
Estonsko gospodarstvo polako se oporavlja, a zemlja troši više na obranu. Ona planira potrošiti najmanje 5 posto svog bruto domaćeg proizvoda na vojsku i druge obrambene sustave do sljedeće godine. To iznosi više od 2,4 milijarde eura. Povećanje potrošnje uključuje oko 50 milijuna eura za izgradnju tvorničkog prostora za obrambene tvrtke, uključujući Frankenburg. Također, vlada će ponuditi još 100 milijuna eura obrambenim startup tvrtkama kojima je potreban kapital.
Ankete pokazuju da većina Estonaca podržava povećanje obrambenih kapaciteta, dijelom zbog zabrinutosti da bi Rusija mogla napasti ili da bi se rat u Ukrajini proširio dublje u Europu. Taj je strah uglavnom ukorijenjen u estonskoj povijesti i blizini Rusiji, a dijele ga i druge zemlje istočne Europe.
Donatas Kupciunas, stručnjak za Baltik pri Centru za geopolitiku na Sveučilištu Cambridge, ističe kako su Estonci više usmjereni na odvraćanje. "Više razmišljaju o tome, ako Rusija želi učiniti nešto ludo i ako smo mi pripremljeni, a oni vide što imamo, onda bi dva puta razmislili", rekao je.
Evo sada če raketa od 60 cm spasiti Estoniju.