STRUČNA PODRŠKA

Ključni ljudi iz sjene Stožera: Oni pomažu Berošu, Markotić...

Foto: POOL/Igor Kralj/Luka Stanzl/PIXSELL
Nacionalni stožer civilne zaštite
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Bernard Klaić
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Nikola Milina
Foto: Igor Kralj/Pixsell
Nacionalni stožer civilne zaštite
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Nacionalni stožer civilne zaštite
17.04.2020.
u 08:45
Svaki član Nacionalnog stožera ima svog operativca, ključnog čovjeka u kojeg ima apsolutno povjerenje
Pogledaj originalni članak

Svakodnevno pred kamere izlazi glavna četvorka Nacionalnog stožera civilne zaštite kako bi iznijela posljednje vijesti o stanju epidemije novog koronavirusa u nas.

Javnost se naviknula na ministra zdravstva izv. prof. dr. sc. Vilija Beroša, ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, ravnatelja HZJZ-a doc. dr. sc. Krunoslava Capaka te ravnateljicu Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” prof. dr. sc. Alemku Markotić. Njihova lica postala su sveprisutna i kao da su svima na neki način oduvijek poznata. No u “hendlanju” hrvatskih prilika u ovoj epidemiji svi su oni više nego jednom isticali timski rad, rad brojnih ljudi koji stoje iza njih u institucijama koje vode. COVID-19 međusobno je povezao ove stručnjake od kojih svatko ima svojeg operativca, ključnog “čovjeka iz sjene”, u kojeg imaju apsolutno povjerenje u upravljanju aktualnom krizom.

VIDEO: Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kada bi mogla završiti pandemija

Jedno od tih lica je dr. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju HZJZ-a, kojeg je javnost naviknula gledati u vrijeme gripe i koji “iskoči” u eter kada dođe do kakvog problema poput bujanja broja oboljelih od ospica čemu smo ne tako davno svjedočili u nas. Uz ekipu s kojom radi, dr. Capak je u stalnom kontaktu upravo s ovim liječnikom. On mu je i svojevrsna zamjena u javnim nastupima, na presicama itd., a zajedno su bili i na prvoj konferenciji posvećenoj COVID-19 u Ministarstvu zdravstva. Nije im ovo prva “zajednička ugroza”, uostalom obojica su epidemiolozi i zarazne bolesti njihov su poziv.

I Čivljak praktični katolik

– Imali smo raznih kriza poput one kad je bila epidemija SARS-a, ali srećom u Hrvatskoj nije bilo oboljelih. Prošli smo i nekoliko intenzivnih kratkotrajnih kriza kao što su smrti na dijalizi, pandemija gripe 2009. godine, ali ovo je danas drukčije jer, uostalom, dugo i traje. Drukčije je i jer sve mjere koje su ranije uvijek nekako bile u pripremi sada su stvarno uvedene. Ovako velikog opsega nadzora nad kontaktima nikad nije bilo. Dakle, uvijek je to postojalo, ali nikada u ovako velikom broju – opisuje nam dr. Kaić koji je u HZJZ-u 25 godina.

S ravnateljem Capakom praktički je, kaže, non-stop u kontaktu. Njegov poziv, uostalom, prekida i ovaj naš razgovor te, kako kaže dr. Kaić, sada radno vrijeme nema nitko od njih u Zavodu koji sudjeluju u obuzdavanju COVID-19. Kada je na press-konferenciji u resornom Ministarstvu bio ovaj dvojac, bilo je to vrijeme praktički prvog ovakvog obraćanja izv. prof. dr. sc. Vilija Beroša kao novoimenovanog ministra. Odmah je tada rekao da riječ prepušta struci, što i dalje naglašava, a ovo je događanje tada sa strane pratio i Vedran Kranjčević. I ovaj je 38-godišnjak član Kriznog stožera Ministarstva zdravstva. Nepoznat je općoj javnosti, ali desna ruka ministru Berošu i formalno tajnik njegova kabineta. Na zagrebačkom Ksaveru je još od 2004. godine, a s obzirom na to da mu je upravljanje krizama “core business” dio je spomenutog Stožera već devet godina. Po struci magistar međunarodnih odnosa i diplomacije, brzo se našao “na istoj liniji” s ministrom Berošem.

– Vili Beroš već s dužnosti pomoćnika ministra prepoznao je važnost otpornosti zdravstvenog sustava na različite izazove. U trenutku preuzimanja dužnosti ministra, kada je već bilo razvidno da ćemo trebati odgovor na brzo rastuću prijetnju novog koronavirusa, okupio je veliki tim ljudi za koje je vjerovao da su sposobni biti mu uz bok te je u tom smislu prepoznao i mene s obzirom na moje iskustvo u upravljanju krizama u zdravstvu – govori nam Kranjčević koji je dio tima ministra Beroša u kojem se donose planovi, odluke i odgovori koje, kako kaže, uvijek treba unaprijed pripremati za sve krizne situacije koje mogu imati implikacije na ljudsko zdravlje. Kao član Kriznog stožera sudjelovao je i u krizama poput poplava u Slavoniji te migrantskog vala. Tako je, kaže, stekao dodatno iskustvo u planskom, ali i izvršnom dijelu.

– Ova pandemija nešto je na što se nitko ne može u cijelosti pripremiti. Veliki je tim ljudi od kojih svatko daje svoj doprinos u ovom radu, a ministar je u upravljanju uvijek jasan, konkretan, detaljan te sve odluke on doista temelji na stručnim podlogama – govori nam Kranjčević.

Nedaleko Ministarstva zdravstva je takozvana Zarazna, bolnica koja je posljednjih mjeseci najisturenija zdravstvena ustanova u zemlji čiji je simbol slijedom događaja postala ravnateljica prof. Markotić. Sama je više puta rekla da ovako nešto nije tražila niti je mislila da će ikad biti ovoliko eksponirana te kako je sve ovo zajednički rad. U tom radu najbliži suradnik prof. Markotić njezin je zamjenik, doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak. Rođeni Šibenčanin u ovoj je bolnici još od 1997., a posljednje tri godine pročelnik je Zavoda za akutne respiratorne infekcije te zamjenik ravnateljice. Upravo su infektivne bolesti dišnog sustava jedno od užih područja njegova interesa, stoji i u njegovu životopisu iz kojeg je vidljivo i da se usavršavao u više europskih centara, u Rimu, Londonu te Barceloni. U javnim istupima ovaj liječnik nerijetko zamijeni ravnateljicu Infektivne te daje izjave i objašnjenja o aktualnoj situaciji s novim koronavirusom.

Kako se brinuti o osobama sa sumnjom i potvrđenom zarazom koronavirusom?

– Mogu reći i javno i tajno da mislim, da se neka druga kombinacija našla u Stožeru te u našoj bolnici, uz sve postojeće probleme, pitanje je kako bi nam išlo. Pokušavamo nadvladati i raznorazne animozitete, svatko ima neka svoja viđenja i, da bismo funkcionirali, sve to treba jako dobro koordinirati – kaže doc. Čivljak koji je s ravnateljicom, kako kaže, otprije “na istoj valnoj duljini”.

– Imamo mi i razmimoilaženja, znamo se nekad i pofajtati, ali znamo sukobiti argumente, a ne se raspravljati na osobnoj razini i uvijek oboje znamo da radimo u interesu pacijenata, bolnice i struke – govori ovaj liječnik koji je također, poput ravnateljice Markotić, praktični katolik. Doc. Čivljak predsjednik je Hrvatskog katoličkog liječničkog društva te je u nedavnom intervjuu za Glas Koncila komentirao kako su opravdano u ovo vrijeme ukinuta sva okupljanja, pa tako i vjernička.

– Međusobno o tome ne razgovaramo puno, ali dobro znamo što tko od nas dvoje što misli. Znam neke ljude koji mole za mene, sigurno neke i ne znam. Svatko ima pravo vjerovati u što hoće, ali uz stručnost, profesionalnost i diplomatičnost u ovakvim situacijama čovjek mora imati i komunikacijske vještine dok stabilnosti nekih osoba doprinosi upravo njihova vjera. Otvoreno mogu reći da mi moja vjera pomaže – govori doc. Čivljak koji radi epidemije i svog rada u ovoj krizi kući odlazi tek svakih nekoliko dana.

– Ta se odricanja ne vide kao ni koliko osobne drame prolazimo, ali kao stožerne osobe ne smijemo pokazati slabost.

Počeo kao “cipelić”

Kad šef Nacionalnog stožera civilne zaštite, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na svakoj konferenciji za medije kaže: “Sigurno vas zanima i...” pa ponudi odgovor i prije no što mu je pitanje postavljeno, ta je njegova pripremljenost odraz rada Službe za odnose s javnošću MUP-a. Osim što odgovaraju na pitanja i novinara i građana, zaposlenici službe marljivo “češljaju” društvene mreže, komentare, forume... i tako detektiraju što ljude najviše zanima i koja im mjera nije baš najjasnija pa ministru skreću pozornost na svakodnevnu problematiku, pripremaju odgovore, potkrepljuju ih brojkama. Davoru Božinoviću iz sjene pomažu glavni ravnatelj policije Nikola Milina te vršitelj dužnosti ravnatelja Civilne zaštite, pomoćnik ministra Damir Trut. Iako nisu u prvom planu TV kamera, oni su sve vrijeme “tu negdje”.

Samozatajni glavni ravnatelj policije Milina diplomirani je kriminalist, a na ovo ga je radno mjesto Vlada imenovala prije tri godine, na prijedlog ministra Božinovića. Riječ je o odlikovanom branitelju koji je u policijskim vodama od 1991., kada je u postaji u Solinu započeo s radom kao “cipelić”, odnosno operativac za pozorničko-patrolnu djelatnost. Od 1996. do 1998. sudjelovao je u procesu mirne reintegracije Podunavlja, a potom se “seli” u Zagreb, u sjedište MUP-a gdje se profilira kao stručnjak za granicu da bi 2005. bio imenovan načelnikom Uprave za granicu. Smjenom vlasti Milina je sa šefovskog mjesta pao na mjesto odgojitelja u policijskoj školi.

Ipak, i dalje se usavršavao na području granice te postao stručnjak za to područje, zbog čega je imao dobre kontakte i s Ministarstvom vanjskih poslova i s Bruxellesom u vrijeme kada je Andrej Plenković ondje bio europarlamentarac. Zadaća je Nikole Miline u doba korone da ministra Božinovića detaljno brifira o aktivnostima policije na terenu, dok Damir Trut podnosi izvješća o poslovima Ravnateljstva u čijem su djelokrugu rada i zaštita i spašavanje.

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 17

SS
Silver_surfer_
09:11 17.04.2020.

I tako ovaj ima svog pomoćnika pa taj ima svog pa onda svoj svoga pa svoga ima svoj i na kraju se sve pita Šeksa i starog Jožu..

WI
wimneiainneia
10:04 17.04.2020.

U Briselu masovni pokolj po starackim domovima, prvi su na planeti po stradalima po broju stanovnika. Bice su smakli starce, moraju uzdrzavati te migrante sto su im preplavili zemlju na grbaci drzavi, a zlocincka tvorevina od EU-ropske im bankrotirala, pa nemaju vise koga pljackati banditi.

Avatar Anonimus.
Anonimus.
09:38 17.04.2020.

Gdje se oni šišaju kad nigdje ne rade frizeri?