BITAN DIPLOMATSKI POTEZ

Kanada šalje zastupnike u Grenland: Povijesni potez protiv američkih prijetnji

Foto: STOYAN NENOV/REUTERS
Boat sails near ice blocks floating in the sea during a heavy snowfall near Nuuk
Foto: STOYAN NENOV/REUTERS
Raven flies over houses during a heavy snowfall in Nuuk
Foto: STOYAN NENOV/REUTERS
Person walks on a street during a heavy snowfall in Nuuk
Foto: STOYAN NENOV/REUTERS
Man walks near houses during a heavy snowfall in Nuuk
06.02.2026.
u 11:55
Trump je svoje prijedloge o američkom preuzimanju Grenlanda pravdao tvrdnjom da Danska nije adekvatno štitila otok od prijetnji Rusije i Kine.
Pogledaj originalni članak

Kanada će otvoriti svoje prvo diplomatsko predstavništvo u Grenlandu, u značajnom činu pokazivanja solidarnosti nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi mogao preuzeti kontrolu nad tim teritorijem.

Delegacija visokih kanadskih dužnosnika, predvođena generalnom guvernericom Mary Simon i ministricom vanjskih poslova Anitom Anand, u petak putuje u Nuuk kako bi službeno otvorila kanadski konzulat, uz pratnju broda Kanadske obalne straže.

Uoči puta, Simon je u govoru istaknula kako Kanada „čvrsto stoji uz narod Grenlanda, koji će sam odrediti svoju budućnost”. Njihov posjet uslijedio je istovremeno s putovanjem francuskih dužnosnika koji će istog dana otvoriti vlastiti konzulat na tom teritoriju. Kanadsko i francusko diplomatsko predstavništvo označavaju povijesno širenje stranog angažmana u Grenlandu. Do ovog tjedna, formalni konzultati u Nuuku postojali su samo iz Islanda i SAD-a.

Taj potez također šalje jasnu poruku o kontinuiranoj potpori NATO saveznika Grenlandu, nakon što je Trump u više navrata izjavljivao kako SAD „mora posjedovati” Grenland zbog nacionalne sigurnosti. Predsjednik je kasnije ublažio svoje komentare, navodeći da sada razmatra potencijalni dogovor nakon razgovora s Danskom, europskim saveznicima i Kanadom.

Grenland je već neko vrijeme na kanadskom radaru. Konzulat je prvi put najavljen početkom 2024., kada je Ottawa revidirala svoju arktičku vanjskopolitičku strategiju. Otvaranje je prvotno bilo planirano za kraj 2025., no odgođeno je zbog lošeg vremena.

Sada, otvaranje konzularnog predstavništva ima dodatnu težinu, tvrdi Michael Myers, profesor na Sveučilištu Britanske Kolumbije i autor nekoliko knjiga o Arktiku. „Iznenađuje me samo što se to nije dogodilo ranije, s obzirom na važnu povezanost Grenlanda i arktičke Kanade,” rekao je Myers.

Podsjetio je da je Iqaluit, glavni grad kanadske sjeverne teritorije Nunavut, udaljen samo sat leta od Nuuka. Inuiti u Kanadi također dijele snažnu povezanost s grenlandskim Inuitima – povezanost koju dodatno naglašavaju Inuitski korijeni same generalne guvernerice Simon. „Njezin posjet potvrda je na najvišoj razini kulturnih i etničkih veza između arktičke Kanade i Grenlanda,” naglasio je Myers. „Riječ je o vrlo snažnoj poruci.”

Simon, koja je odrasla u Nunaviku u sjevernom Quebecu, prva je kanadska generalna guvernerica koja posjećuje Grenland od 1982. godine. No, kako sama kaže, njezina povezanost s Arktikom počela je još prije nekoliko desetljeća, kada je kao dijete putem bakina kratkovalnog radija slušala pjesme grenlandskih Inuit.

„Baka bi govorila: ‘Ovo su naši rođaci koji žive u dalekim krajevima. Svi smo mi jedan narod,’” prisjetila se Simon na ovogodišnjoj konferenciji Arctic Frontiers u Norveškoj, neposredno prije puta u Nuuk. Natan Obed, predsjednik organizacije Inuit Tapiriit Kanatami koja zastupa kanadske Inuite, rekao je za BBC da je otvaranje konzulata rezultat višegodišnjeg zalaganja njegove zajednice za jačanje veza s Grenlandom.

Obed je dodao da će oko 50 kanadskih Inuit dolaskom charter letom iz Montreala u Nuuk sudjelovati na petkovoj svečanosti. „Inuiti u Kanadi vrlo osobno doživljavaju prijetnje SAD-a Grenlandu zbog zajedničke povijesti kolonizacije, ali i zbog Trumpovih komentara o Kanadi,” rekao je Obed.

Trump je svoje prijedloge o američkom preuzimanju Grenlanda pravdao tvrdnjom da Danska nije adekvatno štitila otok od prijetnji Rusije i Kine. U privatnim razgovorima u posljednjim tjednima slične pritužbe uputio je i na račun arktičkih područja Kanade, prema izvještaju NBC Newsa objavljenom sredinom siječnja.

Arktik je više puta označen kao ranjiva točka od strane kanadskih vlada, a Obed je priznao da infrastruktura tamo, poput cesta i električnih veza, ostaje ograničena, što šteti kako nacionalnoj sigurnosti, tako i stanovnicima sjevernih krajeva.

Vlada premijera Marka Carneya obećala je stalnu vojnu prisutnost u Arktiku i osigurala više od milijardu kanadskih dolara (oko 730 milijuna američkih dolara) za infrastrukturne projekte u sjevernim regijama, koji će služiti i civilima i vojsci. Ministrica vanjskih poslova Anand istaknula je da je obrana Arktika „neupitni prioritet nacionalne sigurnosti ove vlade”.

„To nije sekundarno pitanje, nije regionalna briga, već je središnja komponenta kako štitimo Kanadu u našem dvorištu i kako doprinosimo globalnoj sigurnosti,” rekla je prošlog tjedna na nordijsko-kanadskom Arktičkom simpoziju. Uz otvaranje kanadskog konzulata, generalna guvernerica Simon sastat će se s grenlandskim premijerom Jensom-Frederikom Nielsenom, dok će ministrica Anand razgovarati sa svojom kolegicom Vivian Motzfeldt.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.