Tijekom Zuckerbergovih studentskih dana internet je korisnicima nudio glazbu te vijesti i informacije, no nedostajao je ključni element - jednostavan način za pronalaženje i povezivanje s ljudima koji su nam važni. Upravo u tom nedostatku 19-godišnji je Zuckerberg tada prepoznao svoju šansu. Prvobitna ideja bila je pokretanje web stranice, odnosno jednostavnog digitalnog imenika koji će služiti za povezivanje studenata prestižnog sveučilišta, a u njenoj su realizaciji sudjelovali i Zuckerbergovi kolege i cimeri, Dustin Moskovitz, Eduard Saverin i Chris Hughes.
Nakon što je "TheFacebook", četvrtog veljače 2004. godine, ugledao svjetlo dana - uspjeh je bio trenutačan i eksplozivan. Samo u prva dvadeset četiri sata stranica je privukla između 1.200 i 1.500 korisnika, a unutar prvih mjesec dana više od polovice svih studenata Harvarda imalo je na njoj svoj profil.
Sjene kontroverzi na plavom divu
Osnovna boja Facebookovog vizualnog identiteta od prvog je dana bila plava koju koriste i mnoge banke (npr. PBZ ili ZABA), kao i tehnološki divovi (IBM, Intel, HP, Dell). No, odabir boje, koji se pokazao kao pun pogodak, nije bio slučajan niti copy paste velikih i moćnih tvrtki. U jednom intervjuu za The New Yorker 2010. godine Zuckerberg je objasnio da je kao daltonist, plavu odabrao jer je to boja koju on najbolje i u potpunosti vidi.
No, već od samih početaka na plavoj su boji bile sjene kontroverzi. Samo šest dana nakon lansiranja "TheFacebook-a", trojica harvardskih studenata, braća Cameron i Tyler Winklevoss te Divya Narendra, optužili su Zuckerberga da im je ukrao ideju za njihovu društvenu mrežu HarvardConnection.com. Tvrdili su da ih je on namjerno zavlačio kako bi dobio na vremenu, dok je u usporedo razvijao svoj konkurentski proizvod. Pravna bitka koja je uslijedila godinama je opterećivala tvrtku, a spor je konačno riješen 2008. godine, nagodbom koja je bila teška desetke milijuna dolara, u gotovini i u dionicama Facebooka.
Prva mreža s milijardu aktivnih korisnika
Rast Facebooka ništa nije moglo zaustaviti. Brzo se širio i na druga, elitna sveučilišta, pa je već u ožujku 'osvojio' još tri kampusa u SAD-u - Yale, Columbiju i Stanford. Koncem svoje prve godine postojanja ta je društvena mreža prikupila prvi milijun korisnika, a vrtoglavi se rast nastavio i u 2005. godini te je do svibnja Facebook 'osvojio' više od 800 sveučilišnih kampusa. U kolovozu 2005., nakon kupnje domene facebook.com za 200.000 dolara, iz imena je bio izbačen prefiks "The", čime je stvoren brend koji je danas poznat u cijelom svijetu.
Ključ uspjeha ležao je u konstantnim inovacijama, koje su uvijek iznova okupirale pozornost korisnika, potičući njihov angažman. Od listopada 2005. dio Facebook sadržaja postaju i fotografije. Platforma se ubrzo otvorila i srednjoškolcima, a godine 2006. i svima starijim od trinaest godina, koji imaju važeću e-mail adresu. Iako je u početku izazvalo val kritika zbog narušavanja privatnosti, uvođenje algoritamski generiranog sažetka aktivnosti prijatelja, News Feeda, 2006. godine, bilo je revolucionarno. Od lipnja 2007. startaju video clipovi, no, prava prekretnica dogodila se u veljači 2009. s uvođenjem Facebookov "Like-a" - jednostavnog klika koji je postao univerzalan jezik digitalnog kimanja glavom.
Prvi video poziv putem platforme uspostavljen je 2011. godine, a već u listopadu 2012. godine Facebook je dosegnuo nevjerojatnu brojku od milijardu aktivnih korisnika, čime je postao i prva društvena mreža koja je premašila milijardu registriranih računa. Iste te godine Facebook je izašao i na burzu, a svoju je dominaciju učvrstio strateškim potezima, kupivši 2012. Instagram za milijardu dolara te dvije godine kasnije i WhatsApp za vrtoglavih devetnaest milijardi dolara. Time je dotadašnje ključne konkurente stavio pod svoj krov.
Tamna strana moći
Kako je tvrtke rasla i jačala i sjene, koje su se nad nju nadvijale, postajale su sve mračnije. Godine 2018. otkriveno je da je kompanija 'Cambridge Analytica', kroz neovlašteno prikupljanje, dobila podatke o čak 87 milijuna korisnika Facebooka. Ta je tvrtka, navodno, nepropisno koristila osobne podatke korisnika, na temelju kojih su se izrađivali njihovi psihološki profili, u svrhu ciljanog, političkog oglašavanja. Prema nekim tvrdnjama, to je navodno utjecalo i na ishod izbora u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i na ishod referenduma o Brexitu.
Nakon što je ogolio srž Facebookovog poslovnog modela, tzv. "nadzornog kapitalizma", gdje su korisnički podaci samo roba koja se prodaje oglašivačima, skandal Cambridge Analytica prerastao je u najveću krizu u povijesti tvrtke. Povjerenje javnosti bilo je trajno narušeno, Zuckerberg je morao svjedočiti pred američkim Kongresom, a tvrtka je bila kažnjena s rekordnih pet milijardi dolara. Uz to, platforma je bila i na udaru oštrih kritika zbog širenja lažnih vijesti i opasne propagande. Facebook i Zuckerberg našli su se i na meti optužbi da nisu učinili ništa kako bi zaustavili opasan govor mržnje, a neki su čak smatrali da se širenje takvog govora i poticalo kroz politiku tvrtke. Za kaznu, zbog širenja "govora mržnje", u lipnju 2020. tvrtke su masovno počele povlačiti oglase s Facebooka, što je bio direktan udar na dionice te kompanije. Podaci iz listopada 2022. pokazali su da tržišna vrijednost Mete pada - gubitak od oko 700 milijardi dolara, u odnosu na prethodnu godinu, rezultirao je i otpuštanjem 13 posto zaposlenih.
Sraz titana: Je li plavi div danas na klimavim nogama?
Dok cijela obitelj aplikacija, pod okriljem krovne tvrtke Meta, doseže gotovo četiri milijarde korisnika dnevno, s više od tri milijarde mjesečno aktivnih korisnika Facebook je i dalje neosporan vladar u carstvu društvenih mreža. S prihodima koji se mjere u stotinama milijardi dolara, primarno zahvaljujući sofisticiranom sustavu oglašavanja, kojim upravlja umjetna inteligencija, financijski je sada jači no ikada. No, ispod te blistave površine naziru se ozbiljne pukotine. Među mlađom populacijom, posebno generacijama Z i Alpha, Facebook nosi stigmu "mreže za starije" te sve više gubi na relevantnosti. I dok broj korisnika te društvene mreže i dalje raste, u zemljama poput Indije i Brazila, mlađi korisnici na Zapadu masovno gravitiraju prema platformama poput TikToka i Instagrama. Svjestan tih promjena, Zuckerberg je 2021. tvrtku preimenovao u Meta Platforms Inc., signalizirajući time svojevrstan strateški zaokret prema "metaverzumu", odnosno virtualnom svijetu koji bi trebao postati sljedeća faza interneta. Iako je ta vizija još daleko od ostvarenja, fokus se sve više prebacuje na razvoj umjetne inteligencije, koja bi trebala biti ključ za budući rast i relevantnost Facebooka.
U digitalnoj areni ove, 2026. godine, nastavlja se neumoljiva borba između dva kolosa s dijametralno suprotnim filozofijama. S jedne strane je Facebook s 3,07 milijardi aktivnih korisnika mjesečno, a s druge strane je TikTok, koji je, vođen jednim od najsofisticiranijih algoritama, brzo uspio prikupiti 1,8 milijardi korisnika. No, iako Facebook na papiru i dalje drži prednost u broju korisnika, stvarna se bitka zapravo vodi za minute i sekunde ljudske pažnje. U toj ključnoj metrici TikTok, ne samo da sustiže, nego sada već i nadmašuje svog starijeg rivala. Podaci su tu neumoljivi - dok prosječni korisnik na Facebooku provede između 30 i 38 minuta dnevno, koristeći ga kao alat za informiranje, sudjelovanje u grupama i održavanje kontakta s obitelji i prijateljima, korisnik TikToka uranja u aplikaciju na prosječno 55, do čak 95 minuta dnevno. Prosječna stopa angažmana na TikToku je impresivnih 3,70 posto, dok se Facebookova kreće oko skromnih 0,15 posto.
Na financijskom planu Tik tok je također stasao u ravnopravnog suparnika. U 2025. godini krovna je tvrtka TikToka, ByteDance, ostvarila prihod od oko 186 milijardi dolara, čime se gotovo izjednačila s Metom, koja je uprihodila između 187 i 201 milijardu dolara. I dok Facebook, s najjačom bazom korisnika između 25 i 55 godina, ostaje utvrda za milenijalce, generaciju X i "boomere", TikTok neosporno postaje kraljevstvo generacije Z i sve dominantnije generacije Alpha.