Šest godina nakon što je oštro vezala radni vijek prema očekivanoj dobi, te se ove godine u staronu mirovinu odlazi sa 67 godina, Italija je povukla kočnicu i ljudima koji su odradili 38 godina omogućila da se umirove sa 62 godine. Uveli su pravilo 100, po kojemu Talijani mogu u mirovinu kad zbroj godina života i rada dosegne brojku 100, ali ne prije 62 godine. Nova talijanska vlada otrpjela je silne kritike zbog popuštanja koje će, ustvrdio je talijanski mirovinski zavod u vrijeme donošenja zakona, državu stajati stotinu milijardi eura narednih godina.
Olabavili i Poljaci, Česi, Slovaci
Italija je oštro podigla radni vijek u jeku dužničke krize 2011. godine, te se nalazi među sedam članica EU koje odlazak u mirovinu vežu uz očekivani životni vijek. Talijansko pravilo slično je hrvatskom modelu za dugogodišnje osiguranike po kojemu radnici s 41 godinom staža mogu u mirovinu kad navrše 60 godina života, samo što je kod nas ta magična brojka 101. Među razvijenim zapadno-europskim članicama EU Talijani su prvi olabavali stroži režim umirovljenja, dok su to na istoku Europe prije njih učinili Poljaci i Česi, koji su rekli da ne planiraju raditi iznad 65 godina.
Slovaci također imaju automatsko povećanje radnog vijeka prema očekivanom životu, ali su nakon slične sindikalne akcije kao u Hrvatskoj odlučili zastati na 64 godine, kada dođu do te godine. Europljani u prosjeku odlaze u mirovinu sa 63,4 godine muškarci i 62,6 godina žene. U Hrvatskoj je prosječna dob izlaska iz svijeta rada oko 62,4 godine za muškarce i 60,7 za muškace. Najdulje rade Šveđani - 66 godina muškarci i 64,7 žene, a najkraće u bogatom Luxemburgu 60 godina.
Hrvatska ne bi bila prva članica EU koja bi pod pritiskom javnosti povukla već ozakonjeno povećanje radnog vijeka. Sindikati vele da će idući tjedan Saboru dostaviti pakete s oko 700.000 tisuća potpisa nakon čega ne očekuju ništa doli datuma refenduma. Vlada je pak krenula u taktičke igre, pa predsjednik kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić tvrdi da je odluka o radnom vremenu ‘gospodarsko pitanje’ te je kao takva u nadležnosti Vlade. Bude li Vlada kupovala vrijeme, sindikalna će pitanja najprije završiti na Ustavnom sudu, a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ni jučer nije propustio pozvati sindikate na pregovore.
Sindikalni čelnici Mladen Novosel i Krešimir Sever odmah su mu dali odbijenicu te poručili da je datum odražavanja referenduma jedino o čemu mogu razgovarati. Sindikalci vele da je vrijeme za pregovore isteklo danom donošenja zakona i zamjeraju Vladi što se prekasno sjetila dijaloga.
– Ono što radimo, radimo u interesu umirovljenika, da mirovine budu veće i da nema diskriminacije. Ojačali smo drugi stup i ne samo kroz indeksacije, već i kroz brigu o najmanjim mirovinama, radimo iskorake koji su pozitivni i sve to treba imati na umu kada se gleda širi okvir naše politike – poručio je premijer Andrej Plenković sa sjednice Vlade.
Razgovor prije svega
O sudbini sindikalne akcije ‘67 je previše’ izjasnili su se i Plenkovićevi koalicijski partneri. Tako Milorad Batinić iz HNS-a kaže kako je razgovor sa sindikatima neophodan bez obzira hoće li biti referenduma te da bi trebalo otvoriti i mirovine po posebnim propisima, razgovarati da se one izvuku iz mirovinskog sustava da se točno vidi koliko ih je i kolike su.
– Ljudi su zbog mirovina po povlaštenim propisima revoltirani, a za time nema potrebe jer nitko ništa ne skriva – kaže Batinić koji drži i da bi bilo odgovorno tražiti od Ustavnog suda da kaže je li referendumsko pitanje ustavno.
I Kažimir Varda, potpredsjednik stranke Milan Bandić 365 slaže se da pitanja treba uputiti Ustavnom sudu, ali i provesti referendumu, ako su za to ispunjeni svi uvjeti.
– Mene osobno više brine položaj obiteljskih mirovina što bi po obećanju ministarstva trebalo doći na red kao tema 2020. godine – kaže Varda.
I šef HSLS-a Darinko Kosor kaže da sa sindikatima treba nastaviti pregovore koje po njemu treba voditi premijer. Ako ih sindikati odbiju Vlada bi trebala uvažiti da je 700 tisuća ljudi kazalo da je protiv rada do 67. godine i ići u Sabor sa hitnom izmjenom zakona, a rad nakon 65. ostaviti onima koji to žele.
– Ako sindikati na to ne pristanu to znači da su ušli u sferu politike – kaže Kosor.
nedaj boze da moraju do 67 radit ,to si jednom nogom u grobu