Ako vam se posljednjih tjedana činilo da je neuobičajeno hladno, niste jedini. Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S) potvrdila je da je siječanj bio najhladniji u Europi u posljednjih 16 godina. Tijekom završnih tjedana mjeseca sjeverna hemisfera bila je pogođena snažnim hladnim valovima, koje su meteorolozi povezali s „valovitim polarnim mlaznim strujanjem“. Ono je omogućilo prodor ledenog zraka nad Europu i Sjevernu Ameriku, što je rezultiralo najhladnijim europskim siječnjem od 2010. godine, uz prosječnu temperaturu od –2,34 °C, piše Daily Mail,
Dok je Europa drhtala na hladnoći, na južnoj hemisferi vladali su suprotni ekstremi. Rekordne vrućine potaknule su velike šumske požare u Australiji, Čileu i Patagoniji, dok su Južnu Afriku i Mozambik pogodile obilne poplave. - Siječanj 2026. još je jednom pokazao da klimatski sustav može istodobno donijeti ekstremnu hladnoću u jednom dijelu svijeta i iznimnu vrućinu u drugom - izjavila je Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu pri Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF). Dodala je kako, unatoč dugoročnom zagrijavanju uzrokovanom ljudskim djelovanjem, ovi događaji naglašavaju važnost prilagodbe i otpornosti društva na sve češće klimatske ekstreme.
Na globalnoj razini siječanj je bio peti najtopliji otkako se provode mjerenja, s prosječnom temperaturom zraka od 12,95 °C. To je 0,51 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.–2020. te 1,47 °C iznad predindustrijskih vrijednosti.
Europa je, međutim, bila znatno hladnija od prosjeka – čak 1,63 °C ispod višegodišnjeg prosjeka. Rašireni hladni uvjeti zabilježeni su u Skandinaviji, baltičkim državama, istočnoj Europi, Sibiru te u središnjim i istočnim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država. Suprotno tome, najizraženija odstupanja prema toplijem vremenu zabilježena su na Arktiku, osobito u području kanadskog Arktičkog arhipelaga, Baffinova zaljeva, Grenlanda i ruskog Dalekog istoka.
Iznadprosječne temperature registrirane su i u južnim dijelovima Južne Amerike, sjevernoj Africi, središnjoj Aziji te u većem dijelu Australije i Antarktike. Siječanj je u velikom dijelu zapadne, južne i istočne Europe bio i vlažniji od prosjeka. Obilne oborine uzrokovale su poplave i materijalnu štetu na Pirenejskom poluotoku, u Italiji, zapadnom Balkanu, Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Vlažnije nego inače bilo je i u Kanadi, sjevernom Meksiku, južnim dijelovima SAD-a, središnjoj Aziji, istočnom dijelu Rusije, Japanu, jugoistočnom Brazilu, sjevernoj Australiji i južnoj Africi.
Istodobno, sušniji uvjeti od prosjeka zabilježeni su u velikim dijelovima srednje Europe, na sjeverozapadnoj obali i jugu SAD-a, u južnoj Kini, većem dijelu Južne Amerike izvan tropskog pojasa te u južnoj i zapadnoj Australiji. Analiza C3S-a obuhvatila je i stanje morskog leda na polovima. Na Arktiku je prosječna površina morskog leda u siječnju bila šest posto manja od uobičajene, posebno u Barentsovu moru, između Svalbarda i Zemlje Franje Josipa, kao i u Baffinovu i Labradorskom moru. Na Antarktici je površina morskog leda bila osam posto ispod prosjeka, s iznadprosječnim vrijednostima u Weddellovu moru, ali ispodprosječnima u većini ostalih oceanskih područja, osobito u Bellingshausenovu moru.