Europska unija spremna je, čini se, u petak neograničeno zamrznuti imovinu ruske središnje banke koja se nalazi u Europi, uklanjajući jednu od ključnih zapreka korištenju tih sredstava za pomoć Ukrajini u obrani od ruske invazije.
Vlade država članica namjeravaju do 16 sati po GMT-u, kvalificiranom većinom, odobriti plan kojim bi se 210 milijardi eura ruskih državnih sredstava zadržalo blokiranima onoliko dugo koliko bude potrebno kako bi se spriječili ozbiljni poremećaji u gospodarstvu EU-a.
Nova mjera predviđa da zamrzavanje ostane na snazi "dokle god postoji neposredna prijetnja gospodarskim interesima Unije", zamjenjujući sadašnji sustav koji zahtijeva jednoglasno produljenje svakih šest mjeseci. Time bi se uklonio rizik da Mađarska ili Slovačka, zemlje koje održavaju bolje odnose s Moskvom od većine ostalih članica, u nekom trenutku odbiju produljiti zamrzavanje, čime bi Unija bila prisiljena vratiti sredstva Rusiji.
Mađarski premijer Viktor Orbán objavio je na Facebooku kako smatra da će potez EU-a “nanijeti nepopravljivu štetu Uniji”. “Mađarska se protivi ovoj odluci i učinit će sve što može da ponovno uspostavi zakonito stanje”, poručio je Orbán. Ruska središnja banka ustvrdila je u petak da su planovi EU-a o korištenju njezine imovine nezakoniti te da zadržava pravo upotrijebiti sva dostupna sredstva kako bi zaštitila svoje interese, piše Reuters.
U zasebnom priopćenju banka je objavila da tuži briselski depozitarni sustav Euroclear, koji drži 185 milijardi eura od ukupnog iznosa zamrznutog u Europi, pred moskovskim sudom, tvrdeći da je riječ o postupcima koji štete njezinoj mogućnosti raspolaganja vlastitim sredstvima i vrijednosnim papirima. Belgijski Euroclear izložen je nizu tužbi u Rusiji otkako je EU 2022. zamrznuo imovinu nakon početka ruske agresije na Ukrajinu.
Neograničeno zamrzavanje imovine ujedno bi trebalo pridobiti potporu Belgije za plan EU-a prema kojem bi se zamrznuta ruska sredstva koristila kao temelj za kredit Ukrajini u iznosu do 165 milijardi eura, namijenjen pokrivanju njezinih vojnih i civilnih proračunskih potreba u razdoblju 2026.–2027. Kredite bi Ukrajina vraćala tek kada Rusija isplati ratnu odštetu Kijevu, što bi ovaj mehanizam u praksi pretvorilo u predujam budućih ruskih reparacija.
“Vjerujemo da je prijedlog o reparacijama daleko najbolje rješenje, ponajprije zato što ne opterećuje države, njihove javne financije i razine javnog duga”, izjavila je danska ministrica financija Stephanie Lose, čija zemlja trenutačno predsjeda Vijećem EU-a.
“Još uvijek postoje određene zabrinutosti koje treba razriješiti. Naravno da ima država koje imaju rezerve. Razumljivo je da se o tome vodi rasprava, ali nastavit ćemo raditi na razjašnjavanju svih elemenata i, nadamo se, omogućiti donošenje odluke na Europskom vijeću idućeg tjedna”, rekla je Lose uoči sastanka ministara financija EU-a.
Čelnici EU-a, Europsko vijeće, sastaju se 18. prosinca kako bi finalizirali pojedinosti o zajmu za reparacije Ukrajini i razriješili preostala otvorena pitanja, među kojima i jamstva svih država članica Belgiji da neće ostati sama u slučaju da Moskva eventualno uspije u svojim tužbama.
To je trebalo davno napraviti, šta se čeka 4 godine? Ako nema zakona taj se napiše izglasa u roku nekoliko dana. A i rusi jesu "pametni", jer koliko moraš biti glup da daš u neprijateljske zemlje na čuvanje 300 milijardi Eura.