Đuro Gavrilović oslobođen optužbe za ratno profiterstvo

Kao zainteresirani kupac javio sam se na natječaj kojim se oglašavala prodaja tvrtke Gavrilović. Petrinja je bila okupirana pa su drugi interesanti otpali. Prije objave javnog natječaja pripremio sam novac jer sam očekivao povrat imovine. Novac sam pripremio jer je tvrtku trebalo dokapitalizirati - bilo je sve što je u obrani kazao Georg Đuro Gavrilović optužen za ratno profiterstvo.

Argumenti obrane

No i ta kratka obrana, uz dokaze koji su prethodno izvedeni u postupku danas je bila dovoljna da sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda pod presjedanjem sutkinje Renate Miličević donese odbijajuću presudu. Odbijajuća presuda je donesena jer sud smatra da je nastupila zastara. Time je sud očito prihvatio argumente obrane, koja je tvrdila da je u tom predmetu još u listopadu 2002. nastupila zastara. Obrana je tvrdila i da je USKOK, kada je podigao optužnicu problem zastare riješio tako da je Gavrilovića optužio za ratno profiterstvo.

Je li način na koji je Gavrilović kupio istoimenu tvornicu pod zastarom ili ne pitanje je kojim se bavilo i optužno vijeće još u listopadu 2016., a razmatralo se i tijekom istrage. Gavrilovića se teretilo da je tvornicu Gavrilović kupio novcem koji je bio namijenjen kupovini oružja za Hrvatsku. Događalo se to od studenog 1991. do listopada 1992., a da dođe do novca, pomogao mu je Jozo Martinović, tadašnji ministar financija, koji je u međuvremenu preminuo. Prema optužnici, Gavrilović je za kupovinu tvornice trebao dati 3,3 milijuna ondašnjih njemačkih maraka. On taj novac, tvrdio je USKOK, nije imao, pa se obratio za pomoć Martinoviću, nakon što je doznao da je Ivica Papeš u Hrvatsku vratio dva milijuna DEM.

Njemačke veze

Riječ je o novcu kojim je kupljeno oružje, a kako oružje nije isporučeno, Martinović je angažirao Papeša da preko svojih njemačkih veza vrati novac, što je on i učinio. No novac je, tvrdio je USKOK, po nalogu Martinovića proslijeđen Gavriloviću. To se događalo 1991. i 1992. pa je USKOK smatrao da je riječ o ratnom profiterstvu. Obrana je, pak, iskoristila činjenicu da je Ustavni sud 2015. u aferi Hypo srušio presudu Ivi Sanaderu, zauzevši stav da se odredbe o nezastarijevanju za ratno profiterstvo mogu primjenjivati samo za djela za koja do izmjena Ustava 2010. nije zastupila zastara. Po stavu Gavrilovićeve obrane u njegovom je slučaju zastara nastupila 2002., no sud je odlučujući o optužnici zauzeo stav da je nastupila relativna, ali ne i apsolutna zastara. I tijekom istrage je dva puta bilo zaključeno da nema zastare. No nakon provedenog vještačenja te desetak ispitanih svjedoka, sud je sada zaključio da je cijela ta priča ipak u zastari. USKOK je najavio žalbu na presudu.

- Odluka Županijskog suda je neočekivana za Uskok iz razloga jer je pitanje zastare u ovo predmetu pred tim sudom dosad razmatrano tri puta, dva puta tijekom istrage te jedanput prilikom potvrđivanja optužnice protiv Georga Gavrilovića. U svakom od tih slučajeva Županijski sud je zauzeo stajalište kako nije nastupila zastara - kazala je Petra Pavlov, zamjenica ravnateljice USKOK-a.
Dodala je i kako je izmjena Ustava i donošenje Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva 2011. napravljeno kako bi se spriječilo da počinitelji kaznenog djela ratnog profiterstva prođu nekažnjeno.