Nišu ’zdrave’ ili ‘funkcionalne’ hrane prehrambena industrija koristi kako bi povećavala profit

Afera sa zatrovanim gaziranim pićem Coca-Cole, možda i jedna od najvećih dosad u prehrambenom sektoru u Hrvatskoj, iznova je otvorila pitanja koliko je, bez obzira na sve vanjske i unutarnje kontrole – i sve najmodernije strojeve i umjetnu inteligenciju koji su u multinacionalkama na gotovo svim poslovima zamijenili čovjeka – sigurno ono što konzumiramo. Inspekcija i policija ubrzano su tragali za uzrokom – iz Coca-Cole se i opetovano ispričavali za možebitne propuste i posljedice koje su neki od njihovih napitaka izazvali.

Javnost je zbunjena i preplašena, s polica trgovina i ugostiteljskih objekata povlačilo se i puno više od nekoliko suspektnih vrsta proizvoda koje su prema naredbama mjerodavnih u strahu za zdravlje građana morali povući proizvođač, distributeri i trgovci, radile su se analize i superanalize, razvijale teorije zavjere, padali prodaja i zarada (i izvan hrvatskih granica) – i gubio obraz. I povjerenje u institucije koje nas svako malo upozoravaju da vratimo neki kupljeni proizvod ili ga opozivaju s tržišta – od britanskih škampa s povećanom količinom sulfita određenih LOT brojeva i rokova trajanja, smrznutog lišća limete iz Nizozemske s bakterijom Salmonella virchow, istarske kobasice Vodopivec i salame K-Favourites s mesom divlje svinje i mesom jelena Lovskog s Listeriom monocytogenes, pileće jetrene paštete Perutnine Ptuj s neoznačenim alergenom sojom, Ravlićeve domaće kobasice sa Salmonellom Spp., poznatih Jaffinih slatkiša Munchmallow s promijenjenim organoleptičkim svojstvima... Sve su to proizvodi koji su se našli na crnoj listi EU sustava brzog uzbunjivanja (RASFF) samo u posljednjih nekoliko tjedana.