INTERVJU karlo ressler

'Od poočima Šeksa naučio sam da se za ideale isplati boriti'

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
HDZ predstavio kandidate za izbore
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Karlo Ressler
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Karlo Ressler
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Karlo Ressler
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Karlo Ressler
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Karlo Ressler
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Karlo Ressler
14.04.2019.
u 11:40
Predvodnik nove generacije HDZ-ovaca i nositelj liste za europske izbore
Pogledaj originalni članak

Tridesetogodišnji Karlo Ressler, nositelj HDZ-ove liste za izbor zastupnika u Europskom parlamentu, iako je rođen i školovao se u Zagrebu, osjeća se Slavoncem odakle su mu korijeni. Poznat je po tome što se kao srednjoškolac u VII. gimnaziji u Križanićevoj i kao student na Pravnom fakultetu bavio debatiranjem u Hrvatskom debatnom društvu (HDD).

S debatnim klubom Pravnog fakulteta sudjelovao je na nekoliko svjetskih debatnih prvenstava. Za vrijeme studija bio je demonstrator kod profesora Ivana Šimonovića na kolegiju Opće teorije prava i države, a i demonstrator na Katedri za građansko pravo kod profesorice Tatjane Josipović.

Politikom se zarazio za vrijeme studija budući da je njegova tadašnja djevojka Karla iz Pirovca, poslije supruga, bila aktivna i gorljiva članica HDZ-a. Stoga se na drugoj godini studija učlanio u HDZ i pohađao program Političke akademije Zaklade hrvatskog državnog zavjeta. Bio je među boljim polaznicima Akademije, a predavali su mu, uz ostale, Davor Božinović, Davor Ivo Stier i drugi.

Na zadnjoj godini studija Ressler je, zahvaljujući Erasmusu, studirao u britanskom Sheffieldu, prema programu koji je stavljao naglasak na međunarodno i europsko pravo.

Kako su europski zastupnici iz Hrvatske tražili asistente, voditelj Političke akademije Srećko Prusina iz stranačke baze preporučio je Plenkoviću nekoliko polaznika – Resslera, Marka Milića, Miroslava Smetiška i Marijanu Balić. Tako su oni postali Plenkovićevi asistenti u Bruxellesu. Ressler je poslije doktorirao te kao perspektivan pravnik postao asistent na Pravnom fakultetu kod profesorice Anne Marije Getoš Kalac, koja je vodila znanstveno-istraživačku grupu osnovanu s njemačkim Max Planck institutom za međunarodno kazneno pravo.

Stoga je Ressler završio doktorat na Pravnom fakultetu u Freiburgu na temu trgovanja ljudima u jugoistočnoj Europi. Međutim, vrlo je brzo morao birati između političke i akademske karijere. Izabrao je politiku. Danas je potpredsjednik Mladeži Europske pučke stranke i jedan od ključnih ljudi u HDZ-u.

Na HDZ-ovoj listi za europske izbore našli ste se na prvom mjestu. Je li to za vas bilo iznenađenje?

To je za mene svakako odgovornost i profesionalni izazov, ali ne bih ga prihvatio da nisam uvjeren da tako možemo ostvariti odličan pobjednički rezultat od pet mandata. Još važnije, da nisam uvjeren kako imamo najbolji program i kako zajedno možemo najbolje zastupati hrvatske nacionalne interese u Europskom parlamentu. Zahvalan sam na povjerenju i svu svoju energiju i znanje uložit ću u predstavljanje naših narodnjačko-demokršćanskih vrijednosti i konkretnog programa.

Kad ste saznali da ćete biti prvi na listi i tko vas je predložio za Europski parlament?

Lista je zaključena i usvojena na Nacionalnom vijeću prošloga tjedna, ali su predlaganje i odabir kandidata počeli još u veljači. Kandidati s liste su predloženi ili od teritorijalnih organizacija ili od zajednica HDZ-a. Predložila me Mladež, a onda i gradska organizacija Grada Zagreba.

Prigovaraju vam, posebice anonimni stranački dužnosnici HDZ-a, koji sebe smatraju zaslužnima u stranci, da niste iskusan političar?

Neopterećenost može biti i prednost. Na temelju naših jasnih vrijednosti i dosadašnjih postignuća danas trebamo zajedno pripremati Hrvatsku za Europu nove generacije – tehnološke, gospodarske i društvene promjene kojima već sada svjedočimo, a koje ubrzano mijenjaju naše društvo. Svaki od kandidata predložen je zbog svojih kvaliteta, svaki razumije europske politike, europsko pravo i fondove, a kao lista se nadopunjujemo. Na njoj su dvije dokazane europske zastupnice, troje saborskih zastupnika, dva uspješna župana, general Adanić koji predstavlja hrvatske branitelje i utemeljitelje HDZ-a, kao i još troje stručnjaka za pojedine europske sektorske politike. Uravnotežena je i povezuje iskustvo i mladost, različita stručna znanja i različite dijelove Hrvatske.

Otkud toliko povjerenje koje uživate kod predsjednika Vlade RH i predsjednika stranke?

Zajedno radimo gotovo šest godina. Bio sam asistent tada zastupniku u Europskom parlamentu Plenkoviću i sudjelovao u izradi niza rezolucija, izvješća, amandmana i pravnih mišljenja. Sudjelovao sam aktivno u dvije pobjedničke europske kampanje HDZ-a 2013. i 2014. i u kampanjama za parlamentarne izbore. Od listopada 2016. savjetnik sam predsjednika Vlade za pravna i politička pitanja. Sudjelujem i u pripremi sjednica Europskog vijeća. Imao je prilike procijeniti moj rad i stručnost. Dijelimo uvjerenje o europskom smjeru Hrvatske. Otvoreno razgovaramo, odlično surađujemo i izgradili smo odnos povjerenja.

Je li doista riječ o davanju prilike mladima s obzirom na listu za europske izbore ili o Plenkovićevu obračunu sa stranačkom desnicom, kako tvrde neki mediji?

Ovo je svakako i pozitivna poruka mladima. Lista je jednoglasno usvojena, bez ikakvih primjedbi na stranačkim tijelima.

Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Karlo Ressler

Marijana Balić, koju poznajete iz Bruxellesa i koja je također poput vas bila Plenkovićeva asistentica, visoko je na stranačkoj listi za EU izbore. Vaš prijatelj Marko Milić nije na listi. Kako to?

HDZ-ovi europski zastupnici već nakon europskih izbora 2013. okupili su tim mladih i obrazovanih ljudi koji su postupno ulazili u europske teme i u politički život stranke. Jako mi je drago da je i Marijana Balić kandidatkinja. Ona je ekonomistica. Radila je na europskim projektima Vukovarsko-srijemske županije, nakon toga je tri godine bila u Europskom parlamentu, izvrsno poznaje parlamentarni rad, a sada ima i iskustvo saborske zastupnice. Uz to je, kao Vukovarka koja i sama podnijela veliku osobnu žrtvu Domovinskog rata, i suosnivačica Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Marko Milić danas obavlja odgovornu funkciju glasnogovornika Vlade.

Je li vas pravna struka zbližila s premijerom Plenkovićem ili odanost?

Sigurno je da se kao pravnici dobro razumijemo.

Slovite kao vrstan poznavatelj politike EU i međunarodnih odnosa, a usto ste potpredsjednik mladeži EPP-a. Kako vi vidite hrvatsku budućnost u EU i EU u budućnosti?

Europsku uniju vidim kao zajednicu suverenih naroda koja jamči stabilnost, sigurnost i suradnju na europskome kontinentu. To je osobito važno danas kada sve više izazova – migracije, terorizam, velike tehnološke promjene – ni najveće europske države ne mogu same rješavati. Europa treba biti bliža običnim građanima i ustrojena na još demokratskijim temeljima. Hrvatska povijesno pripada europskom kulturnom krugu, naša sadašnjost i budućnost svakako je u Europskoj uniji, gdje se moramo pozicionirati kao država koja će se angažirano zalagati za politike koje su nam važne. Jedan od prvih načina pokazivanja sposobnosti hrvatskih institucija bit će već i predsjedanje Vijećem iduće godine, na čijim se pripremama intenzivno radi. Hrvatska mora maksimalno iskoristiti sve mogućnosti, osobito gospodarske, koje joj EU nudi.

Što mislite o Brexitu i velikom valu euroskepticizma?

Brexit je sve u svemu jedna loša priča. Od unutarstranačkog je napravljeno nacionalno pitanje, a onda i europsko. Neodgovorna politika pretvorila je političko nezadovoljstvo velikoga broja britanskih građana u kampanju protiv europskog projekta. Ujedinjeno Kraljevstvo je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, nuklearna sila i jedna od najsnažnijih država članica. Danas je u procesu pregovora o izlasku postala i glavni faktor neizvjesnosti.

Europsko vijeće u srijedu je produljilo mogućnost za dovršetak procesa ratifikacije Sporazuma o povlačenju do kraja listopada, ali britanski parlament još nije uspio jasno definirati smjer Ujedinjenog Kraljevstva. Mnogi sada shvaćaju da je izlazak iz EU puno kompleksniji, skuplji i štetniji nego što se govorilo u referendumskoj kampanji. U odnosu na prošle europske izbore jasno je da postoji porast i populizma i skepse prema europskom projektu, ali središnje političke opcije ostat će dominantne i u sljedećem sazivu Europskog parlamenta.

Moramo biti spremni na otvorene rasprave, preispitati što dovodi do nezadovoljstva tamo gdje ono postoji te na koji način možemo popraviti gospodarsko stanje i društvenu uključenost. Želimo još bolje promovirati konkretne prednosti članstva. Jedan od glavnih ciljeva kampanje HDZ-a bit će pokazati razliku između onih koji su ozbiljni, odgovorni i mogu nastaviti uvoditi promjene koje su Hrvatskoj potrebne i onih koji to ne znaju i ne mogu.

Što je Hrvatska, prema vašem mišljenju, dobila ulaskom u EU? Izvoz iz Hrvatske je, primjerice, povećan, ali i uvoz još više?

Hrvatska je od ulaska u EU iz europskog proračuna dobila 14,4 milijarde kuna više nego što je u njega uplatila. Zato ne čudi da čak 80% svih javnih investicija u Hrvatskoj dolazi iz europskih fondova. Nezaposlenost mladih više je nego prepolovljena s više od 50% 2013. na 21% danas, dobrim dijelom zahvaljujući rekordnih 4,5 milijardi kuna za mjere zapošljavanja. Još bitnije, danas imamo više od 100.000 radnih mjesta više nego 2014. Izvoz robe porastao je za preko 50%.

Ukinuti su troškovi za roaming. Vlada predvođena Andrejem Plenkovićem počela je puno učinkovitije koristiti prednosti članstva. Stopa ugovorenih europskih projekata porasla je s 9% u listopadu 2016. na 65% danas, a do kraja godine doseći će 85 posto. Diljem Hrvatske trenutačno se gradi, proširuje ili obnavlja više od 500 dječjih vrtića zahvaljujući europskim sredstvima. To je samo mali dio promjena koje članstvo nosi. Napravili smo velike iskorake, ali moramo do kraja iskoristiti potencijal članstva i biti još angažiraniji u borbi za vlastite prioritete.

U programu za EU izbore imate rast i poduzetništvo. Kako to postići?

Nakon recesije, hrvatsko gospodarstvo danas raste na zdravim osnovama, ne na zaduživanju budućih generacija, a poslovanje je lakše. Za mandata naše Vlade sustavnim mjerama smanjeno je porezno opterećenje za 6,5 milijardi, a administrativno za 2,5 milijardi kuna. Kroz 5000 projekata financiranih iz europskih fondova 4,5 milijardi kuna izravno je na raspolaganju poduzetnicima, što je posredno potaknulo ukupno 7 milijardi kuna novih ulaganja.

S takvim mjerama i ostalim strukturnim reformama na nacionalnoj razini treba nastaviti, a podrška će biti i poseban fond u novoj omotnici težak 25 milijardi eura. Stvaranje poticajnog gospodarskog okruženja s naglaskom na malo i srednje poduzetništvo te obrtnike bit će glavni cilj rada na svakom aktu Europskog parlamenta. Analizirat ćemo utjecaj svakog propisa na hrvatsko gospodarstvo. Zalažemo se za veće ulaganje u inovacije, istraživanje, razvoj i izvoz. Potrebni su nam povoljniji izvori financiranja, posebice za novoosnovana poduzeća (startupe), poduzetnike kojima je potrebna druga prilika, kao i nastavak kapitalnih investicija. Upravo zato podržali smo i prijedlog novog InvestEU programa koji se s dosadašnje 4 milijarde eura penje na 13 milijardi.

Kako će se Hrvatska, s obzirom na to da u programu „Hrvatska za generacije“ kao važnu točku imate i sigurnost, unutar EU i na međunarodnom planu nositi s izazovima – globalizam, migrantska kriza, povratak ISIL-ovaca u susjednu BiH, neriješeno pitanje granica s BiH i Slovenijom, napad na ustavna prava Hrvata u BiH, bahatost Srbije koja ne da podatke o mnogim nestalim, odnosno pobijenim građanima RH za vrijeme agresije itd.?

Migracije moraju biti podnošljive, zakonite, jasno regulirane i održive. To je moguće postići jedino na europskoj razini. Hrvatska nije podizala žice prema Bosni i Hercegovini i ostalim susjednim državama, ali 6500 hrvatskih policajaca svakodnevno čuva hrvatsku granicu na čemu moramo biti zahvalni. Migracijske politike temeljimo na solidarnosti, a nacionalno, europsko i međunarodno pravo mora se poštovati. Zalagat ćemo se za suradnju s trećim državama, više sredstava za migracije i sigurnost te reformu europskog sustava azila.

Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Karlo Ressler

HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu već do sada dali su nemjerljiv doprinos europskom putu Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući angažmanu njih i Vlade neravnopravnost Hrvata u BiH postala je i europska tema. Zato će zalaganje za ravnopravnost i konstitutivnost Hrvata u BiH ostati jedna od glavnih zadaća našeg djelovanja u Europskom parlamentu, osobito za zastupnicu Zovko. U suradnji s hrvatskom Vladom i predstavnicima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini pratit ćemo i upozoravati na status Hrvata u BiH, kao i na položaj hrvatske nacionalne manjine u ostalim zemljama. Kao i ostale države koje žele ući u EU, Srbija mora ispuniti sve kriterije i doseći visoke standarde, kao što je morala i Hrvatska.

Jeste li u dobrim i prijateljskim odnosima s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom?

Sa Sebastianom kvalitetno surađujemo već dugo, još iz vremena dok je bio predsjednik Junge OVP-a u Mladeži EPP-a. Baš smo u petak zajedno s kandidatom za predsjednika Europske komisije Bavarcem Manfredom Weberom sudjelovali na Vijeću Mladeži EPP-a u Beču. On je pokazao da za mlade može biti mjesta u politici i njegov primjer ujedno je put koji i HDZ slijedi i otvara prostor za mlade.

Hrvatska se otvorila Kini. Hoćemo li zbog toga dobiti packe iz Bruxellesa i SAD-a? Austrijsko poduzeće Strabag je, primjerice, „šizilo“ što nisu prošli na natječaju za izgradnju Pelješkoga mosta?

Europske države sve intenzivnije posluju s Kinom. Primjerice, Njemačkoj je ona najvažniji pojedinačni trgovački partner kome je prošle godine izvezla više od 100 milijardi eura. Inicijativa Kina+16 nadopunjuje dijalog EU s Kinom. Uoči summita Kina+16 održan je i dijalog EU-Kina te usvojena zajednička izjava kojom se uspostavljaju temelji za suradnju. Normalno je da na natječaju ima više prijavitelja i da se po zadanim kriterijima odabere najbolja ponuda za izgradnju Pelješkog mosta. To je u ovome slučaju bila ponuda kineske kompanije.

Dolazak kineskog predsjednika Lija Keqianga na poziv premijera Plenkovića pokazatelj je nove faze odnosa Hrvatske i Kine. Hrvatsku je prošle godine posjetilo 250 tisuća kineskih turista. Naša robna razmjena iznosi okvirno milijardu eura, a taj će iznos rasti.

Hoćete li objasniti sintagmu “Hrvatska za generacije”, kakav je i naziv HDZ-ova programa za Europski parlament?

Slogan za europske izbore “Hrvatska za generacije” naglašava da je glavni cilj naše politike novim generacijama ostaviti bolju Hrvatsku nego što smo je naslijedili. Generacije prije nas osigurale su slobodu, samostalnost, međunarodno priznanje, a onda i članstvo u NATO-u i EU. Sada zajedno na tim temeljima moramo nastaviti graditi uspješnu Hrvatsku u kojoj će se u svakom njezinu dijelu moći dostojanstveno živjeti i zasnivati obitelj. Ujedno, Hrvatska za generacije naglašava i dugoročan karakter svih napora HDZ-a na lokalnoj, državnoj i europskoj razini, odvojen od svakodnevne politike. Naš europski program je okrenut budućnosti.

Poznati ste kao koordinator promjene stranačkog statuta. Što je HDZ uopće dobio izmjenama statuta?

Statut HDZ-a danas je demokratičniji i jednostavniji nego prije promjene na Općem saboru u svibnju 2018. Nastavilo se s podizanjem standarda unutarstranačke demokracije i transparentnosti djelovanja. Smanjen je broj središnjih, a osnažena uloga neovisnih i nadzornih tijela. HDZ se oblikuje kao moderna stranka koja će moći odgovoriti na nove izazove suvremenog hrvatskog društva, a u tome je izrada novog suvremenijeg statuta imala značajnu ulogu.

Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Karlo Ressler

Više ste puta izjavili da se od Vladimira Šeksa, vašeg poočima, može puno toga naučiti o politici. Što ste vi, konkretno, naučili o politici od njega?

Njegovo iskustvo žrtve komunističkog sustava, političkog suđenja i zatvora, a kasnije važna uloga u stvaranju hrvatske države pokazuje da se za svoje ideale isplati boriti.

Neki su mediji vašu suprugu prozvali ultrakonzervativkom iz Dalmacije. Zašto?

Etiketiranje je danas očito popularno. Otvoreni smo, imamo prijatelje svih svjetonazora, ali dijelimo tradicionalne i demokršćanske vrijednosti i ideale, kakve ima i velik dio naših sugrađana.

Slovite kao samozatajan čovjek, nema puno podataka o vašem privatnom životu. Čime se bavi vaša supruga i imate li vi hobi?

Karla je odvjetnica. Slobodno vrijeme uglavnom provodimo s naše dvoje djece i prijateljima. Odemo na Sljeme. Kino, kazalište, dobra knjiga.

Nije nepoznato da vas je za politiku i HDZ, kako ste izjavljivali, zainteresirala supruga. Jeste li i u jednom trenutku požalili što se bavite politikom?

Sve što je u životu vrijedno nosi i poteškoće. Pokušavam se uvijek usredotočiti na idući izazov i dati svoj doprinos rješavanju problema.

Ako je muškarac odakle mu je i žena, osjećate li se imalo Dalmatincem i navijate li u kući za Hajduk, a izvan kuće za Dinamo?

Moji su porijeklom iz Slavonije, a ja sam rođen i odrastao u Zagrebu. To je moj grad. Tako da navijam za Dinamo. A Karla je zaista vatrena navijačica Hajduka. Ali preživljavamo...

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 109

Avatar Mamlazac
Mamlazac
12:49 14.04.2019.

Pobjedu donosi znanje i program a ne polupismeni trolovi brojaci krvnih zrnaca. Karlo Ressler na najboljoj listi.

Avatar prahrvat
prahrvat
12:31 14.04.2019.

bez muke nema nauke. životopis pokazuje da je riječ i marljivom čovjeku. postigao je uspjeh u školovanju zahvaljujući radu i trudu. politika je došla poslije i zbog toga. neka ti je sretno. bravo plenkoviću za izbor!

Avatar Urbani
Urbani
13:16 14.04.2019.

Jedino sto mu predbacuju je Vladimir Seks kojeg su proglasili udbasem kak bi odvratili paznju od Manolica, Boljkovca i drugova. Kad bi svi bili "udbasi poput Seksa udba ne bi ni postojala.