Moje selo i moji dobri susedi", napisala je Tena Sakar Vukić uz seriju fotografija i videa koji vjerno prenose atmosferu mira i jednostavnosti seoskog života. Njena objava vodi pratitelje kroz dan ispunjen autentičnim seoskim iskustvima: od druženja s domaćim životinjama, gdje Tena pozira s malim bijelim janjetom, do prizora stada ovaca koje prolazi seoskim putem. Između trenutaka opuštanja, poput selfieja ispred trošne fasade budućeg doma i uživanja u bogatoj plati s domaćim narescima i sirom, vidljivi su i kadrovi koji otkrivaju budući veliki projekt. U središtu svega je stara, dugačka panonska kuća s brojem 121, čija ispucala bijela boja i oronuli trijem svjedoče o zubu vremena. Prostrano dvorište, tradicionalni bunar i velika stabla vrbe čine kulisu za priču o obnovi koja tek treba započeti.
Ova objava nije samo zabilješka s izleta, već prvi pogled na Tenin veliki životni pothvat. Kako su mediji izvijestili krajem travnja i početkom svibnja 2026., svestrana kreatorica je za 7.500 eura kupila upravo ovo staro seosko imanje u Hrastovcu. Fotografije ne otkrivaju samo šarm zapuštene ljepotice, već i naznake ozbiljnog posla.
Prisutnost profesionalnog snimatelja s kamerom na stativu, koji snima Tenu dok gestikulira ispred kuće, jasan je znak da se svaki korak pomno dokumentira, vjerojatno za potrebe dokumentarne serije o procesu obnove. Pratitelji su s velikim oduševljenjem dočekali ovu vijest, a komentari poput "Najveće bogatstvo, to obnavljate staru kuću? Imam isto svoje selo i projekt kućice uskoro nadam se" i "Bravo! Uživajte na selu. Nema ljepše nego maknuti se iz gradske gužve na seoski mir" pokazuju koliko je njezina priča inspirativna.
Ovaj zaokret prema selu za Tenu Sakar Vukić, svestranu javnu osobu poznatu po sportskim uspjesima u triatlonu i orijentacijskom trčanju, predstavlja svjesnu odluku o promjeni životnog stila. Kao istaknuta zagovornica mentalnog zdravlja koja je otvoreno progovorila o vlastitom iskustvu života s bipolarnim poremećajem, Tena često naglašava važnost prirode i mira za psihološku dobrobit.
Njezin novi projekt stoga se može promatrati i kao potraga za utočištem daleko od gradske vreve. Istovremeno, njezin potez odražava i širi društveni trend obnove starih tradicijskih kuća u Hrvatskoj. Taj pokret, potaknut željom za sporijim načinom života i očuvanjem arhitektonske baštine, sve više privlači i domaće i strane kupce. Mnogi takve obnovljene kuće pretvaraju u objekte za ruralni turizam, čime doprinose revitalizaciji hrvatskih sela, koja čine čak 93 posto teritorija zemlje.
*uz pomoć AI-a