Žudnja za hranom kasno navečer mogla bi vam uništiti više od same dijete. Novo istraživanje s Medicinskog fakulteta Northwestern Feinberg sugerira da zdravlje srca ne ovisi samo o tome što se nalazi na vašem tanjuru, već i o tome kada jedete. Studija, čije je rezultate prenio New York Post, odredila je optimalno vrijeme za prestanak jedenja, otkrivši da su sudionici koji su se toga pridržavali imali niži krvni tlak, stabilniji šećer u krvi i poboljšan rad srca. ‘Usklađivanje našeg prozora posta s prirodnim ritmovima budnosti i spavanja može poboljšati koordinaciju između srca, metabolizma i sna, a sve to zajedno štiti kardiovaskularno zdravlje’, izjavila je dr. Daniela Grimaldi, glavna autorica studije.
U studiji su Grimaldi i njezini kolege okupili 39 odraslih osoba u dobi od 36 do 75 godina, koje su imale prekomjernu tjelesnu težinu ili su bile pretile. Sudionici su bili podijeljeni u dvije skupine: jedna je slijedila produženi noćni post od 13 do 16 sati, završavajući svoj posljednji obrok tri sata prije spavanja, dok se druga držala uobičajenog posta od 11 do 13 sati. Obje skupine dobile su uputu da priguše svjetla tri sata prije odlaska u krevet, a važno je napomenuti da su 80% članova skupine s produženim postom činile žene.
Nakon sedam i pol tjedana, rezultati su bili zapanjujući. Sudionici koji su završili s jelom tri sata prije spavanja pokazali su značajna poboljšanja u ključnim pokazateljima zdravlja srca u usporedbi s onima koji su slijedili svoju uobičajenu rutinu. U prosjeku, krvni tlak im je pao za 3,5%, a otkucaji srca smanjili su se za 5% tijekom noći, što je prirodan pad tijekom sna za koji istraživači kažu da je važan znak kardiovaskularnog zdravlja. Njihova srca također su slijedila zdraviji ritam, ubrzavajući se tijekom dana i usporavajući dok su spavali. Uz to, skupina koja je prestala jesti tri sata prije spavanja imala je i bolju kontrolu šećera u krvi tijekom dana, pri čemu je njihova gušterača učinkovitije reagirala na glukozu. Drugim riječima, njihova su se tijela napokon uskladila s prirodnim ciklusom spavanja, dajući poticaj i srcu i metabolizmu, što je značajno otkriće jer su se dosadašnja istraživanja uglavnom fokusirala na duljinu posta, a ne na njegovo usklađivanje sa snom.
‘Nije važno samo koliko i što jedete, već i kada jedete u odnosu na spavanje, što je bitno za fiziološke koristi vremenski ograničenog jedenja’, istaknula je u izjavi dr. Phyllis Zee, dopisna autorica studije. Da je ovakav plan provediv u praksi, pokazuje i podatak da se do kraja istraživanja gotovo 90% sudionika pridržavalo zadanog rasporeda, što sugerira da je riječ o promjeni koju ljudi doista mogu slijediti.
Postoji i dodatna korist, jer izbjegavanje kasnih noćnih obroka može pomoći u kontroli tjelesne težine, čak i ako ukupni unos kalorija ostane isti. Studija iz 2022. godine na 16 mladih odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću usporedila je ‘rani’ i ‘kasni’ raspored obroka, pri čemu su sudionici jeli istu hranu i vježbali u istoj mjeri. Rezultati su pokazali da su oni koji su jeli kasnije tijekom dana osjećali veću glad, imali niže razine hormona koji smanjuje apetit, pohranjivali više masti i sagorijevali manje kalorija tijekom dana.
Istraživači sa Sveučilišta Northwestern zaključuju da bi njihov pristup, koji koristi spavanje kao vodič za određivanje vremena prestanka jedenja, mogao biti jednostavan način bez lijekova za poboljšanje kardiometaboličkog zdravlja, posebno za sredovječne i starije odrasle osobe s većim rizikom. U budućnosti, tim planira usavršiti protokol i testirati ga u većim, multicentričnim ispitivanjima kako bi se vidjelo hoće li se koristi potvrditi i na široj razini.