Poznati liječnik upozorava: Ova hrana smrtonosnija je od pušenja, a svi ju jedemo

Što ako ono što jedete uopće nije hrana, već industrijski proizvedena jestiva tvar čiji je utjecaj na vaše zdravlje gori od pušenja? Upravo to tvrdi cijenjeni britanski liječnik, znanstvenik i TV voditelj dr. Chris van Tulleken. Gostujući u popularnom podcastu "The Diary of a CEO", ovaj stručnjak za zarazne bolesti i autor knjige "Ultra-Processed People" iznio je podatak koji bi trebao zabrinuti svakoga. Prema njegovim riječima, prehrana bogata ultra-prerađenom hranom (eng. UPF) postala je vodeći uzrok prijevremenih smrti na planetu, nadmašivši čak i duhan. Dr. Van Tulleken tvrdi da godinama nismo imali pravi način za označavanje štetne hrane, nazivajući je jednostavno "junk foodom" ili hranom s visokim udjelom masti, soli i šećera, dok je pandemija kroničnih bolesti uzimala maha. Problem je, kako kaže, što ultra-prerađeni proizvodi čine od 60 do 80 posto prosječne prehrane u razvijenim zemljama.

Mnogi se pitaju što točno definira ultra-prerađenu hranu. Dr. Van Tulleken nudi jednostavno pravilo: ako je proizvod zamotan u plastiku i sadrži barem jedan sastojak koji ne biste pronašli u vlastitoj kuhinji - poput emulgatora, konzervansa, umjetnih sladila, palminog ulja ili dekstroze - vjerojatno je riječ o UPF-u. Ironično, ističe, najbolji pokazatelj da je nešto ultra-prerađeno jest ako na ambalaži nosi neku zdravstvenu tvrdnju. To nisu samo grickalice, slatkiši i gazirana pića, već i mnogi proizvodi koje smatramo zdravima: od kupovnog kruha od cjelovitih žitarica i žitnih pahuljica do jogurta s dodanim vitaminima i smrznutih pizza koje se reklamiraju kao "premium". Riječ je, objašnjava, o industrijskim formulacijama dizajniranim ne da nahrane, već da stvore profit, a njihova struktura i sastav čine ih izuzetno privlačnima i potiču na prekomjernu konzumaciju.

Alarmantni porast konzumacije ovih proizvoda doveo je do eksplozije pretilosti i srodnih bolesti diljem svijeta. Liječnik navodi primjere zemalja poput Brazila i Meksika, gdje je pretilost bila gotovo nepoznata prije nekoliko desetljeća. Unutar samo jednog desetljeća, nakon prodora zapadnjačke industrijske prehrane, postala je dominantan javnozdravstveni problem. "U jednom trenutku niste poznavali nikoga tko je pretio, a samo deset godina kasnije svi su poznavali nekoga tko je zbog dijabetesa tipa dva morao na amputaciju", slikovito opisuje dr. Van Tulleken. Problem je, naglašava, što je ova hrana dizajnirana da bude adiktivna, često više od nikotina. Njena tekstura, okus i kombinacija šećera, masti i soli aktiviraju centre za nagradu u mozgu na sličan način kao droge, potičući nas da jedemo sve više.

Kako bi dokazao svoje tvrdnje, dr. Van Tulleken proveo je i osobni eksperiment u kojem je mjesec dana jeo prehranu koja se sastojala od 80 posto ultra-prerađenih proizvoda. Posljedice su bile drastične. U samo četiri tjedna dobio je šest kilograma, poremetili su mu se hormoni gladi i sitosti pa je osjećao glad čak i nakon obilnog obroka, a magnetska rezonanca mozga pokazala je promjene na neuronskim putovima povezanim s ovisnošću. Osim toga, patio je od nesanice, tjeskobe i zatvora. Njegovo iskustvo potvrdilo je ono na što znanstvene studije već dugo upozoravaju: konzumacija UPF-a izravno je povezana s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, demencije, anksioznosti, depresije, upalnih bolesti crijeva pa čak i nekih vrsta raka.

Zablude o "zdravoj" hrani

Jedan od najvećih problema je što prehrambena industrija vješto zamagljuje granice između zdrave i nezdrave hrane. Tijekom podcasta, voditelj Steven Bartlett pokazao je proizvode koje mnogi smatraju zdravim izborom: dijetalnu Coca-Colu, žitne pahuljice Cheerios i probiotički napitak Actimel. Dr. Van Tulleken objasnio je zašto je to velika zabluda. Primjerice, dijetalna pića, iako bez šećera, sadrže umjetna sladila koja, kako kaže, zbunjuju tijelo. Sladak okus signalizira dolazak šećera, no kad on ne stigne, to može dovesti do metaboličke konfuzije. Uz to, sadrže fosfornu kiselinu koja može oštetiti zube i kosti te umjetne arome i kofein. Slično je i sa žitnim pahuljicama koje, unatoč tvrdnjama o cjelovitim žitaricama i dodanim vitaminima, često sadrže palmino ulje i šećerne sirupe, a njihova struktura omogućuje da ih pojedemo u ogromnim količinama, za razliku od, primjerice, obične zobene kaše.

Ovaj liječnik uspoređuje prehrambene korporacije s duhanskom industrijom, tvrdeći da im je jedini cilj financijski rast, a ne zdravlje potrošača. Naglašava kako danas samo šest globalnih kompanija proizvodi oko 75 posto svih kalorija koje se konzumiraju u svijetu. Njihovi proizvodi nisu stvoreni da nas nahrane, već da budu "hiper-ukusni" i jeftini za proizvodnju, što ih čini sveprisutnima, osobito među populacijom s nižim primanjima. Osim izravnog utjecaja na ljudsko zdravlje, sustav proizvodnje ultra-prerađene hrane ima i devastirajući ekološki otisak. Dr. Van Tulleken navodi ga kao vodeći uzrok gubitka bioraznolikosti, drugi najveći uzrok emisije ugljika i glavni uzrok zagađenja plastikom. Njegova poruka nije poticanje srama ili krivnje kod pojedinaca, već poziv na obrazovanje i osvještavanje. Rješenje vidi u "prehrambenoj revoluciji" – povratku cjelovitim namirnicama i kuhanju kod kuće. Savjet je jednostavan: jedite pravu hranu i izbjegavajte sve što na deklaraciji ima sastojke koje ne prepoznajete ili ne biste koristili u vlastitoj kuhinji.