Gazirani i drugi zaslađeni napitci ne samo da pridonose debljanju, već mogu povećati i izglede za razvoj raka, srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa, depresije i niza drugih ozbiljnih zdravstvenih problema. Sveobuhvatni znanstveni pregled 25 studija, koji je uključivao više od 22 milijuna ljudi, otkrio je da čak i mali porast redovite konzumacije napitaka zaslađenih šećerom može povećati rizik od ozbiljnih bolesti, pa čak i prerane smrti, piše Everyday Health.
'Rezultati istraživanja upućuju na to da bi pojedinci, i odrasli i djeca, trebali ograničiti unos napitaka zaslađenih šećerom', kaže autorica studije Shutong Du, istraživačica na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu.
Analiza, objavljena u časopisu The Annual Review of Nutrition, pokazala je da konzumiranje većih količina običnih gaziranih pića, voćnih, sportskih i energetskih napitaka, zaslađenih voda te kava i čajeva s dodanim šećerom, u prosjeku rezultira lošijim zdravstvenim ishodima. Rezultati su pokazali da svaka dnevna porcija od 240 ml gaziranog ili sličnog napitka općenito povećava rizik od smrti za 4,2 posto, a rizik od smrti zbog srčanih bolesti za čak 8,2 posto.
GALERIJA: Evo kako napraviti 'lažni' ajvar gotov za samo 30 minuta, a jednako ukusan
Kada su u pitanju specifične bolesti, spomenuti dnevni unos gaziranih pića povezan je s 15,2 posto većim rizikom za koronarnu bolest srca, 6,8 posto većim rizikom za moždani udar te 27 posto većim rizikom za dijabetes, a osobe koje konzumiraju veće količine takvih napitaka izlažu se i riziku za metabolički poremećaj povezan s masnom bolesti jetre, bubrežnih kamenaca i depresije.
'Zabrinjavajuće je koliko napici zaslađeni šećerom negativno utječu na svaki dio tijela', kaže Elaine Hon, specijalistica za dijabetes na Stanford Health Care u Kaliforniji. 'Iznenadila me činjenica da zaslađeni napici također igraju ulogu u depresiji. To govori da šećer utječe na mnogo više od naše fiziološke dobrobiti, odnosno i na naše mentalno zdravlje.' Osim toga, studija je potvrdila ono na što nas stomatolozi dugo upozoravaju.
VEZANI ČLANCI:
'Oni s najvećom konzumacijom napitaka zaslađenih šećerom imali su 94,8 posto veću vjerojatnost za razvoj karijesa', navodi Du. Uz negativne ishode za odrasle, analiza je otkrila i utjecaj zaslađenih napitaka na djecu. Konkretno, nalazi su pokazali da je svako povećanje unosa zaslađenih napitaka kod djece bilo povezano s porastom indeksa tjelesne mase (BMI) za 0,06 jedinica tijekom jedne godine.
Hon, koja nije sudjelovala u istraživanju, upozorava da djeca s visokim indeksom tjelesne mase imaju veću vjerojatnost da razviju pretilost u odrasloj dobi, što ih može izložiti budućim zdravstvenim komplikacijama. Gazirani i drugi zaslađeni napici često su pretrpani šećerom. Američka udruga za srce (AHA) muškarcima savjetuje da ne konzumiraju više od 9 čajnih žličica dodanog šećera dnevno, a ženama ne više od 6 čajnih žličica dnevno iz hrane i napitaka. Istovremeno, samo jedna limenka gaziranog pića sadrži oko 9 čajnih žličica dodanog šećera.
Uz to, ti napici brzo ulaze u sustav, naglo podižući razinu šećera u krvi i stvarajući nalet inzulina. Kada se to događa ponavljano, stanice postaju otporne na inzulin, što znači da ne reagiraju kako bi trebale na inzulin, što može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2, debljanja i pretilosti.
'Svi zdravstveni problemi u ovoj studiji povezani su s viškom kalorija i skokovima šećera u krvi i inzulina', kaže Lindsay Malone, registrirana dijetetičarka Medicinskog fakulteta Case Western Reserve u Clevelandu. 'Napitci zaslađeni šećerom predstavljaju nalet kalorija koje većina ljudi ne treba, a tijelo teško može podnijeti taj višak. Kao rezultat toga, počinjemo primjećivati nakupljanje masnoća u jetri i povećanje tjelesnih masnoća.'
Višak šećera iz ovih napitaka također može povećati razinu 'loših' masti u krvi, što dovodi do zadebljanja stijenki arterija, čime se povećava rizik od moždanog i srčanog udara te srčanih bolesti. S obzirom na sve navedene rizike, stručnjaci preporučuju davanje prednosti vodi i napitcima poput nezaslađenog čaja i kave. Hon preporučuje postupno smanjenje količine zaslađenih i gaziranih napitaka, primjerice miješanjem 90 posto vode s malo soka radi okusa.
'Zamijenite gazirane napitke za gaziranu vodu, osvježite vodu limunima, limetama, narančama, krastavcima ili svježim biljem. Dodajte cimet ili začin od bundeve u topli čaj ili kavu', savjetuje Malone, dodajući kako valja izbjegavati i napitke koji sadrže umjetne zaslađivače jer su povezani s poremećajima crijevnog mikrobioma i inzulinskom rezistencijom.
Moderan švedski svećenik: Pet puta tjedno ide u teretanu, a ima i brojne tetovaže
o covid cjepivu i pogubnim posljedicama niste nikada pisali. a studija koliko oćeš