Foto: Filip Kos/PIXSELL Blaženka Divjak
Foto: Filip Kos/PIXSELL Luka

Luka (10): Želim učiti kroz mape, plakate, istraživati...

04. 09. 2018. u 08:03 2
Veselim se obveznoj informatici, ali me i plaši hoću li to sve naučiti jer nisam stručnjak za računala, kaže Dominik Grgurić.

Tjelesni, matematika, hrvatski, povijest i priroda bili bi jedini i osnovni školski predmeti da je “Školu za život”, projekt koji bi barem po najavama provoditelja obrazovnih politika trebao transformirati obrazovni sustav, imao prilike režirati Dominik Grgurić, učenik 5. c razreda Osnovne škole Milke Trnine u Križu.

Takvim bi razmišljanjem osnovnoškolac čak i učinkovitije postigao smanjenje sadržaja za onih 30 posto za koliko su od jučer, sa službenim početkom nove školske godine u kojoj se provodi eksperiment “Škola za život”, lakše školske torbe. Štoviše, da se Dominika pita, odmor bi trajao sat vremena, a školski sat umjesto 45, trideset minuta.

Dominik je samo jedan od ukupno 320 tisuća hrvatskih osnovnoškolaca i jedan od 8500 učenika zahvaćenih eksperimentom koji su jučer sjeli u školske klupe i s novom školskom godinom dobili novi obvezni predmet – informatiku. Tablet kao obvezni i obećani školski rekvizit još nije dobio, knjige za jedanaest od 12 predmeta danas su ga dočekale na školskoj klupi.

– Veselim se obveznoj informatici, ali me i plaši hoću li to sve naučiti budući da nisam neki stručnjak za računala – kaže Grgurić.

Da je bilo vrijeme da se udžbenici, ili barem dio njihova sadržaja, digitaliziraju mišljenje je njegova prijatelja iz klupe Luke Ozvačića.

Luka je, kaže, pojam kurikularne reforme istraživao još prije tri godine, a onoliko koliko je sam uspio shvatiti o obećanom i zatečenom jest da je ishod učenja najvažniji dio promjene obrazovnog sustava.

Ishod učenja je najvažnija stvar u kojoj bi poanta trebala biti ne da najbolje napišem ispit, nego da su ishodi tu da mi pomognu da naučim gradivo – kaže Ozvačić. On pak idealnu školu zamišlja kao platformu s postojećim predmetima, ali s prilikom da više sudjeluje u projektima, istraživanjima, da izrađuje plakate i mape po kojima bi, kako je napomenuo, lakše bilo svladati gradivo.

ministrica divjak 'Sve je ispoštovano za početak reforme, od educiranja nastavnika do opreme'

Sve to i jest teorijska postava izmjena i one sada već nekadašnje Cjelovite kurikularne reforme i ove od jučer uvedene Škole za život koju moraju provesti nastavnici, profesori i učitelji. A oni su i jučer, prvi dan škole, bez odgovora na ključna pitanja – štoviše improvizacija će ih, misle mnogi nastavnici, dovesti do onoga što su upozoravali provoditelje politika cijelu proteklu godinu – riječ je o izmjenama, ali ne korjenitim promjenama obrazovnog sustava, već kozmetičkim koje su im ujedno omogućile da se škole konačno domognu nove opreme. Ili barem dijela nove opreme!

– Ne možete u ovom trenutku razmišljati na način da su stvari idealne, nego da one budu provedive – zaključila je jučer u Osnovnoj školi Milke Trnine u Križu, koja se prva prijavila za eksperimentalnu provedbu, i sama ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, zahvaljujući kojoj HNS likuje kao jedina stranka na političkoj sceni koja je, kako sami kažu, uvela promjene u škole.

nova školska godina Osam tisuća učenika u Školi za život, 30% lakše torbe

A baš čežnja za idealnim sustavom obrazovanja, temeljitim promjenama koje su prije svega orijentirane na učenika s nastavnikom koji je spreman odmaknuti se od činjenica bila je povod da i sama ministrica obrazovanja prije nešto više od godine dana iziđe na ulicu prosvjedujući protiv tadašnjih provoditelja i predlagatelja promjena. Sve to, kao i dvadesetak tisuća roditelja pod egidom: Naša djeca zaslužuju bolje obrazovanje. No dolaskom na mjesto ministrice primat u reformi dobila je informatika, a od cjelovite reforme sve je spalo na eksperiment.

– Iskoračili smo u 21. stoljeće s eksperimentalnom reformom i uvođenjem obvezne informatike u 5. i 6. razredu. Temelj promjena jest u razvijanju kritičkog razmišljanja – kazala je jučer ministrica boraveći u navedenoj školi u pratnji potpredsjednika Vlade Predraga Štromara, župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića, načelnika općine Križ Marka Magdića i ravnatelja spomenute škole Zlatka Hasana.

novi program Divjak: Eksperimentalni udžbenici stigli u oko 50 posto škola

– Generacije učenika nisu mogle čekati. Ovo je značajan iskorak – kazala je. No reforma obrazovanja nije niti smije biti orijentirana samo na informatiku, kao ni na tablete i opremu koja mora stići u učionice. Ona obuhvaća i nastavnike svih ostalih predmeta koji su pak imali 153 dana za edukacije.

Štoviše, nastavnicima koji su se sada uključili u eksperimentalni program, osim nove opreme, obećana je i isplata prekovremenih sati, a takva naknada može doseći i tisuću kuna više nego što tu priliku imaju zaraditi nastavnici koji nisu uključeni u eksperimentalni program. I dok sindikalac Željko Stipić upozorava kako će to dovesti samo do još većih podjela unutar sustava, iz Ministarstva su tu obvezu o prekovremenim satima i njihovoj evidenciji prepustili samim ravnateljima.

Hoće li početi “Škola za život” Četiri su dana do škole, a nastavnici, udžbenici i oprema nisu spremni!

Dapače, tijekom ovog mjeseca dostavit će im, kako je to obećala Lidija Kralj, podložak za evidenciju satnice nastavnika.

Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu
pogledajte na vecernji.hr
  • 09:52 4. rujna 2018.

    A koja to škola do sada nije bila škola za život?

Komentirajte
Vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice vecernji.hr kliknite na "Slažem se".