Večera u restoranu često se doživljava kao mali luksuz – netko drugi kuha, vi se opuštate, nema suđa ni nereda. Uz to, obrok izvan kuće često je i društveni događaj, prilika za povezivanje, slavlje ili jednostavno uživanje u hrani. I to je potpuno u redu. Hrana nije samo gorivo za tijelo, ona je dio kulture, zajedništva i dobrog osjećaja. No jedno je sigurno: ono što jedemo, osobito ako to činimo redovito, ima izravan utjecaj na zdravlje – a posebno na zdravlje srca.
“Naravno da želimo uživati u hrani koju naručujemo, ali pritom bismo trebali biti svjesni njezina utjecaja na srce”, objašnjava za Parade dr. Dmitriy Nevelev, ravnatelj preventivne kardiologije u Sveučilišnoj bolnici Staten Island, “Restoranski obroci često su skriveni izvori viška kalorija, zasićenih masti i natrija – ključnih prehrambenih čimbenika povezanih s rizikom od srčanih bolesti”.
Problem je, dodaje, u velikim porcijama i obilju masnoće i soli koje se koriste kako bi hrana bila što ukusnija. “To lako može dovesti do unosa dvostruko ili čak trostruko više kalorija i natrija nego kod tipičnog domaćeg obroka”, upozorava dr. Nevelev. To, naravno, ne znači da se jedenje u restoranima mora potpuno izbaciti. No stručnjaci savjetuju umjerenost – i izbjegavanje nekih jela koja su pravi neprijatelji srca.
Najgore restoransko jelo za zdravlje srca
Ako pitate kardiologe, jedno se jelo redovito nalazi na samom dnu ljestvice – Fettuccine Alfredo. “Iako je izuzetno ukusno, ovo jelo sadrži velike količine zasićenih masti, natrija i rafiniranih ugljikohidrata, što je loša kombinacija za zdravlje srca”, kaže dr. Cheng-Han Chen, intervencijski kardiolog i medicinski direktor programa za strukturalno srce.
Slaže se i dr. Renato Apolito: “Nikada ga ne naručujem kada jedem vani. Izuzetno je kalorično i prepuno sastojaka koji opterećuju kardiovaskularni sustav”. Dr. Nevelev dodaje da povremeno uživanje nije katastrofa, ali naglašava: “To definitivno nije jelo koje biste trebali jesti često ili u punoj restoranskoj porciji”.
Često je restoranska verzija ovog jela daleko od originalne talijanske varijante. Umjesto jednostavne kombinacije tjestenine, maslaca i parmezana, današnje verzije obiluju gustim vrhnjem, dodatnom masnoćom, soli i velikim porcijama. “Tako nastaje savršena kombinacija masti, soli i jednostavnih ugljikohidrata – takozvana ‘točka blaženstva’ koja aktivira centar nagrade u mozgu”, objašnjava dr. Patrick Kee. Nažalost, srce od toga nema nikakvu korist.
Što se događa u tijelu ako ga jedete često?
- Previše zasićenih masti – povećavaju LDL kolesterol i rizik od ateroskleroze
- Višak natrija – doprinosi visokom krvnom tlaku
- Rafinirani ugljikohidrati – potiču upale i poremećaje metabolizma
- Ogroman kalorijski unos – lako se pojede više od 1200 kalorija u jednom obroku
“To je jelo koje se brzo jede, a sporo daje osjećaj sitosti”, upozorava dr. Nevelev, dodajući da se posljedice često osjete tek kasnije – i kratkoročno i dugoročno.
Kako jesti pametnije, a ne odricati se svega?
Kardiolozi ne zagovaraju zabrane, nego ravnotežu. Ako baš želite Fettuccine Alfredo podijelite porciju s nekim, pojedite polovicu, a ostatak ostavite za kasnije, naručite ga kao prilog, uz obilje povrća i nemasne proteine, “Pola tanjura neka bude povrće, četvrtina proteini, a samo četvrtina tjestenina”, savjetuje dr. Kee.
Što kardiolozi rado naručuju u restoranima?
Odgovor je jednostavan: pečeni losos s povrćem i cjelovitim žitaricama. “Losos je bogat omega-3 masnim kiselinama, ima manje natrija i odličan je za zdravlje srca”, kaže dr. Nevelev. Slaže se i dr. Kee, dodajući da su metode pripreme poput pečenja, roštiljanja ili poširanja daleko bolji izbor od prženja. Dakle, ne morate se odreći uživanja u restoranima – ali vaše srce će vam biti zahvalno ako birate pametnije i s mjerom.
Znači Cheng-Han Chen veli Fettuccine Alfredo ne naručivat. A i Renato Apolito se slaže.