Kada govorimo o zdravlju, malo je organa važnijih od srca. Ono neumorno radi iz dana u dan, a briga o njemu jedan je od ključnih načina da povećamo šansu za dug i kvalitetan život. Iako se neke bolesti mogu pojaviti iznenada i bez jasnog upozorenja, rizik od srčanih problema često se može smanjiti ako na vrijeme prepoznamo opasnosti i vodimo računa o zdravim navikama. Američki kardiovaskularni kirurg dr. Jeremy London, koji na društvenim mrežama često dijeli savjete o zdravlju, upozorava da su bolesti srca i dalje jedan od najvećih zdravstvenih problema u svijetu. Prema njegovim riječima, iza mnogih srčanih bolesti najčešće stoje tri vrste problema: problem s ''gorivom'', strukturni problem i električni problem, piše LADBible.
Prvi je, kako objašnjava, problem s opskrbom srca. Do njega dolazi kada se u arterijama koje se nalaze na površini srca stvore suženja ili začepljenja. Naslage plaka, kolesterola i kalcija mogu blokirati protok krvi, zbog čega srčani mišić ne dobiva dovoljno kisika i hranjivih tvari. Takvo stanje može uzrokovati simptome, ali i dovesti do srčanog udara. Dr. London ističe da upravo u ovu skupinu spada velik dio smrtnih slučajeva povezanih s bolestima srca u svijetu. Zato je važno pratiti čimbenike rizika, među kojima su povišen kolesterol, visoki tlak, pušenje, šećerna bolest, manjak kretanja i nezdrava prehrana.
Drugi problem je arhitektonski, odnosno strukturni. On se najčešće odnosi na unutrašnjost srca i srčane zaliske. Zalisci mogu biti suženi ili propuštati krv, zbog čega srce mora raditi pod većim opterećenjem. Jedan od najčešćih problema sa zaliscima koji zahtijeva liječenje jest aortna stenoza, odnosno suženje aortnog zaliska. U takav se problem često može prvi put posumnjati već jednostavnim slušanjem srca stetoskopom. Dijagnoza se zatim potvrđuje neinvazivnim ultrazvukom srca, odnosno ehokardiogramom.
Treća skupina problema odnosi se na električni sustav srca. Srce ima vlastiti sustav električnih signala koji omogućuje da se otkucaji odvijaju pravilnim ritmom, od gornjih prema donjim dijelovima srca. Kada u tom sustavu nastane poremećaj, srce može kucati presporo, prebrzo ili nepravilno. Najpoznatiji takav poremećaj je fibrilacija atrija. Kod nje gornje srčane komore kucaju vrlo nepravilno, a zbog toga i donje komore rade neujednačeno i neučinkovito. Takvo se stanje najčešće dijagnosticira jednostavnim EKG-om ili nošenjem kućnog monitora za praćenje srčanog ritma tijekom određenog razdoblja.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu i godišnje odnesu oko 17,9 milijuna života. Upravo zato stručnjaci stalno ponavljaju da simptome poput boli ili pritiska u prsima, nedostatka zraka, neobjašnjivog umora, lupanja srca, nesvjestice ili oticanja nogu ne treba ignorirati. Srce često šalje signale prije nego što problem postane ozbiljan, a pravodobni pregled može činiti veliku razliku.