Uredski poslovi, maratonsko gledanje serija i beskrajno pregledavanje društvenih mreža na kauču imaju jednu zajedničku stvar - potiču sjedilački način života, odnosno ponašanje niske energetske potrošnje koje se svodi na sjedenje, ležanje ili mirovanje. Suvremeno društvo potiče dugotrajno sjedenje, a podaci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pokazuju da je otprilike 25 posto odraslih Amerikanaca fizički neaktivno, što znači da se uopće ne kreću izvan svog radnog vremena. Dobro je poznato da cjelodnevno sjedenje može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i dovesti do smanjenja mišićne mase, no novo istraživanje provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu otkrilo je da je sjedilački način života također povezan s većim rizikom od razvoja raka i smrti uzrokovane tom opakom bolesti.
Nedavna studija, objavljena u časopisu PLOS Medicine, detaljno je istražila vezu između dugotrajnog sjedenja, rizika od obolijevanja od raka i rizika od smrti od te bolesti. Znanstvenici su otkrili da su osobe koje su redovito prekidale sjedenje kretanjem ili vježbom imale znatno manju vjerojatnost smrti povezane s rakom. Konkretno, oni koji su sjedilačko vrijeme prekinuli s jednim satom ili više lagane fizičke aktivnosti, poput hodanja sporim tempom ili obavljanja kućanskih poslova kao što je pranje suđa, imali su za 12 posto smanjen rizik od smrti uzrokovane rakom. Oni koji su samo 30 minuta sjedenja zamijenili umjerenom tjelesnom aktivnošću, primjerice hodanjem brzinom od pet do šest kilometara na sat, smanjili su stopu smrtnosti od raka za osam posto. Najimpresivniji podatak je da su osobe koje su samo pet minuta sjedenja zamijenile energičnom vježbom, poput brzog hodanja, imale čak 22 posto nižu stopu smrtnosti od raka.
"Jednostavno ustanite. To je glavna poruka", izjavila je za HuffPost dr. Heidi Prather, osnivačica i medicinska direktorica Programa za medicinu životnog stila u Bolnici za specijalnu kirurgiju u New Yorku, koja nije bila uključena u istraživanje. "Očito je da smo svi vezani za računalo, automobil ili nešto drugo što nas čini neaktivnima, ali samo prekidanje te neaktivnosti bilo kojom vrstom aktivnosti, prema njihovim podacima, donosi vrlo impresivne rezultate. Ne samo u pogledu smrti od raka, već i samog rizika od razvoja bolesti", dodala je Prather. Njezine riječi naglašavaju jednostavnost rješenja koje ne zahtijeva drastične promjene, već samo svijest o potrebi za prekidanjem dugih razdoblja neaktivnosti.
Istraživači su analizirali podatke od čak 91.292 odrasle osobe koje su sedam dana nosile narukvice za praćenje aktivnosti na zapešću kako bi se zabilježila njihova fizička aktivnost i vrijeme provedeno u sjedenju. Sudionici studije potom su praćeni u prosjeku više od 12 godina kako bi se pratile dijagnoze raka i smrtni slučajevi povezani s tom bolešću. Znanstvenici su sjedilačko ponašanje podijelili u dvije kategorije: produljeno, koje je trajalo duže od 30 minuta bez prekida, i isprekidano, koje je trajalo kraće od 30 minuta i bilo je prekinuto kretanjem. Rezultati su bili jasni: osobe s višom stopom produljenog sjedenja imale su veći rizik od određenih vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog crijeva, jednjaka, štitnjače i jetre, kao i općenito veći rizik od smrti uzrokovane rakom.
Jedno od najvažnijih upozorenja koje proizlazi iz ovog istraživanja jest da ni redovito vježbanje nije isprika za cjelodnevno sjedenje. Ako svakodnevno odlazite u teretanu ili trčite, ali ostatak dana provedete sjedeći osam ili više sati za radnim stolom ili na kauču, i dalje ste izloženi povećanom riziku. Morate se suprotstaviti dugim razdobljima neaktivnosti. "Ustanite, krećite se jer ova studija pokazuje da je prekidanje dugih razdoblja nepokretnosti izuzetno važno", naglasila je Prather. "Bilo je posve jasno, ako imate produljeno sjedilačko ponašanje, to je jednako rizično kao i ne vježbati uopće." Stoga, čak i ako redovito vježbate, pobrinite se da tijekom dana prekinete sjedenje kratkim šetnjama po uredu, istezanjem ili jednostavno stojeći nekoliko minuta svakih pola sata kako biste potaknuli cirkulaciju i aktivirali mišiće.
Poruka stručnjaka je da se trebate više kretati, a to je važno čak i ako ne možete slijediti strogi režim vježbanja. Istraživanje pokazuje da, čak i ako niste osoba koja ide na duge staze ili tjedne satove zumbe, bilo kakav oblik kretanja koristan je za vaše zdravlje. "Ne mora biti toliko restriktivno", objasnila je Prather. Kretanje može značiti parkiranje dalje od ulaza u trgovinu, korištenje stepenica umjesto dizala ili izlazak iz autobusa jednu stanicu ranije kako biste prošetali tih nekoliko dodatnih stotina metara. Bilo koja količina je važna. "Postavljanje malih ciljeva dovest će vas do većeg cilja. Počnite s nečim toliko jednostavnim da to ne biste ni smatrali ciljem, neka bude nevjerojatno lako", dodala je. Možda je vaš cilj ustati i prošetati deset minuta svaki dan nakon ručka, ili možda samo obrisati kuhinjske elemente umjesto desetominutnog odmaranja uz mobitel. Ne postoji pogrešan cilj, a kretanje će za svakoga izgledati drugačije.
Na kraju, važno je razumjeti zašto je kretanje toliko bitno. Fizička aktivnost pomaže smanjiti upalne procese u tijelu, što može izravno smanjiti rizik od razvoja raka. Prema dr. Prather, rizik za određene vrste raka, poput raka dojke, debelog crijeva i prostate, 60 posto je genetski uvjetovan, ali preostalih 40 posto rizika povezano je s čimbenicima životnog stila, kao što su prehrana, san, stres, društvene veze, korištenje rizičnih supstanci i, naravno, tjelovježba. Svi ti elementi zajedno uzrokuju kroničnu sistemsku upalu i kronične bolesti, među kojima može biti i rak. Sjedilački način života također može dovesti do pretilosti, koja je sama po sebi faktor rizika za nekoliko vrsta raka. Zaključna poruka je jednostavna i snažna, kako je to sažela dr. Prather: "Stvoreni smo da se krećemo... nismo stvoreni da sjedimo."