Ivo Pogorelić

Novi CD nakon više od dva desetljeća

Foto: Bernard Martinez
Foto: Bernard Martinez
27.08.2019.
u 11:52
Pogledaj originalni članak

Početkom travnja ove godine jedna od najvećih svjetskih diskografskih kuća ponosno je objavila vijest koja je snažno odjeknula u glazbenom svijetu: “Sony Classical potpisao je dugogodišnji ugovor o snimanju s legendarnim pijanistom Ivom Pogorelićem.” Umjetnički direktor kuće Sony Classical Bogdan Rošćić tom je prigodom izjavio:
– Diskografija Ive Pogorelića jedno je od sedam čuda snimljene glazbe i ja sam jako dugo pokušavao povećati je – dodavši kako je njegova tvrtka neizmjerno sretna što se Pogorelić odlučio vratiti u studio i što će upravo Sony Classical ove godine objaviti njegove nove snimke.

Foto: Bernard Martinez

Novi horizonti umjetnosti

Nisu to bile kurtoazne pohvale nekog menadžera neupućenog u umjetnost. Bogdan Roščić, inače rođen u Beogradu baš kao i Pogorelić, muzikolog je s bečkom diplomom, s velikim prethodnim iskustvom umjetničkog direktora u drugim velikim svjetskim diskografskim kućama Deutsche Grammophon i Decca. Uostalom, njegov sljedeći posao od jeseni 2020. godine bit će mjesto intendanta Bečke državne opere. Najveći razlog uzbuđenju bila je činjenica da je posljednji Pogorelićev studijski album, a jedino je takve i izdavao, objavljen prije više od dva desetljeća. Bio je to četrnaesti i posljednji Pogorelićev album za Deutsche Grammophon s Chopinova Četiri scherza objavljen 1998. godine.

Doduše, Deutsche Grammophon je 2006. objavio kompilacijski dvostruki CD pod naslovom “Genius of Pogorelich”, a 2015. i diskografsku kutiju snova sa svih četrnaest Pogorelićevih albuma s njihovom etiketom, ali sve su to bile stare snimke, a Pogorelić u studio više nije ulazio.

Sve do ljeta 2016. godine kada je vlastitom odlukom, u vlastitom aranžmanu i s ekipom koju je sam odabrao u nekoliko dana u dvorani njemačkog dvorca Elmau snimio vrlo rijetko svirane i snimane Beethovenove sonate u F-duru, op. 54 i Fis-duru, op. 78. Dozvolu za objavljivanje dobila je od Pogorelića samo internetska platforma Idagio. Tonski snimatelj Thomas Lang te Pogorelićev dugogodišnji prijatelj Avo Kouyoumdjian, austrijski pijanist libanonsko-armenskog podrijetla, s velikim su umjetnikom sljedeću seansu imali u rujnu 2018. u koncertnoj dvorani u Raidingu, malom austrijskom mjestu slavnom po rodnoj kući Franza Liszta. Tada je snimljena Druga sonata u b-molu Sergeja Rahmanjinova i tako je kompletiran program koji je sa sobom kao dragocjen miraz Pogorelić donio u Sony.

– Usredotočen na kapitalna djela europske glazbene baštine, Pogorelić je svojim istraživačkim duhom i jedinstvenom pijanističkom tehnikom otvorio vidike ka nepoznatim zvučnim i emocionalnim horizontima klavirske literature – piše Stefan Cvetković, beogradski muzikolog, odan pratitelj i izvrstan poznavatelj Pogorelićeve umjetnosti, u tekstu objavljenom na engleskom, njemačkom i francuskom u vrlo lijepo uređenoj knjižici dugo iščekivanog novog Pogorelićeva CD-a.

Upravo to, otkrivanje novih horizonata u notama Beethovena i Rahmanjinova, s novim dubinskim i mikroskopskim poniranjem u glazbeno tkivo i zvukovne mogućnosti klavira, glavna su oznaka novog Pogorelićeva umjetničkog pothvata.

I dalje u vrhunskoj formi

Kada ga je novinar Hamburger Abendblatta nedavno pitao gdje je bio i što je radio od posljednje snimke, Pogorelić je, uz smijeh, odgovorio: – Bio sam na planetu. I radio sam svoj posao. Vježbao i svirao.

U njegovu vrhunsku umjetničku i pijanističku formu imala se prilike ovih dana uvjeriti publika Dubrovačkih ljetnih igara i splitskog Piano Loop Festivala, a znalci i obožavatelji sa svih strana svijeta već su se zaputili prema Hamburgu gdje će Pogorelić sutra održati recital u velebnoj Elbphilharmonie te prvi put potpisivati svoj novi CD, dragocjeni dokument za nove generacije i za budućnost pijanizma.

PRIRODNA BARIJERA

Zaštite se od znatiželjnih pogleda: Ovih 7 biljaka rastu 'kao lude' i stvaraju savršen zaklon u samo jednoj sezoni

Svatko tko posjeduje vrt ili dvorište želi stvoriti vlastitu privatnu oazu, zaklonjeno utočište daleko od ostatka svijeta. Iako se ograda čini kao najočitije rješenje, živa ograda nudi neusporedivo više - ona diše, mijenja se s godišnjim dobima, prigušuje buku i hvata prašinu, pretvarajući običnu granicu posjeda u živopisan i dinamičan zid zelenila.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.