Foto: Marko Lukunić/Pixsell Vlada planira javni dug spustiti ispod 70 posto BDP-a do 2020.

Vlada planira javni dug spustiti ispod 70 posto BDP-a do 2020.

13. 11. 2017. u 12:35 4
Jedna smo od rijetkih članica Europske unije kod koje se neće povećavati udio javnih izdataka za starost

Smanjenje javnog duga za približno 5 postotnih poena mjereno udjelom u BDP-u u dvije godine, paralelno sa spuštanjem fiskalnog deficita ispod jedan posto predstavlja važnu prekretnicu za hrvatske javne financije, ali i društvo u cjelini. Uz izlazak iz procedure prekomjernog deficita, taj tempo razduživanja ubrzao je donošenje političke odluke o uvođenju eura.

Ljubica 
Gatarić Smanji li Marić viškom od poreza javni dug, manevar će uspjeti

Hrvatska se obvezala da će preuzeti zajedničku valutu prije ili kasnije, no kako to nikad nije stvar dobre volje ili političke aklamacije nego rezultat niza javnih politika u zemlji, zadovoljavanje kriterija za ulazak u eurozonu trebalo bi blagotvorno djelovati na mnoge ekonomske procese u zemlji, a ponajviše na javni dug. Plan je vlade da ga za tri godine spusti ispod 70 posto BDP-a, odnosno da ga smanjuje za približno 3 postotna poena godišnje, a da se pita MMF ta bi dinamika trebala biti još strmija da 2022. godine budemo ispod 60 posto.

Hrvatska je s 80-tak posto javnog duga i dalje lider među tranzicijskim državama, a sličnu razinu potrošnje ima Slovenija koja se značajno zaduživala zbog sanacije vlastitog bankarskog sustava, te donekle Mađarska. Javni dug Češke i Slovačke kreće se unutar maastrichtskih kriterija, što se jasno održava i u niskoj cijeni njihova duga. 


Euro – da ili ne? Neopravdano smo euforični zbog najave uvođenja eura

Ministarstvo financija procjenjuje da će do kraja godine javni dug spustiti neznatno ispod 80 posto BDP-a na 79,8 posto dok Europska komisija u svojim jesenskim prognozama prognozira završetak s 80,3%, što je i dalje dva i pol postotna poena manje od javnog duga s kraja 2016. Postojeća razina javnog duga donosi godišnje izdatke za kamate od približno tri posto hrvatskog BDP-a (2015. kamate su dosegnule 3,6% BDP-a) što je i dalje neodrživo, tako da je euro u osnovi važna, ali sporedna priča u odnosu na važnost smanjenja javnog duga. Veće izdatke za kamate imaju samo Italija i Grčka čiji je javni dug 130 odnosno 180 posto njihova BDP-a.

Hrvatska se nikad nije mogla pohvaliti prevelikom financijskom disciplinom jer je osim prikazanih uvijek imala i skrivene dugove, ali sve do 2008. godine službeno je javni dug zemlje bio ispod 40 posto BDP-a, što bi za zemlju hrvatske veličine i ekonomske snage trebala biti gornja dopuštena granica zaduženosti. Primjena nove Eurostatove metodologije od 2014. godine digla je javni dug za 20-ak posto, a ostatak do 85 posto podebljano je u recesiji, kada je BDP pao oko 12 posto, a javna je potrošnja, s cijenom zaduživanja, nastavila rasti. 


 

Silazna putanja javnog duga poklapa se s gospodarskim oporavkom i povećanjem BDP-a, ali njegovu smanjenju “kumovala” je i specifična politička situacija u zemlji s nestabilnom većinom u parlamentu. Izborne su godine u pravilu loše za javne financije, no Hrvatska se i na redovnim (2015.) i na izvanrednim (2016.) parlamentarnim izborima po pitanju javne potrošnje provukla bez veće “štete”.

Višak prihoda koji je došao s oporavkom gospodarstva i potrošnje većim se dijelom usmjerio na smanjenje deficita, a takva se orijentacija iščitava i iz vladinih smjernica za naredne tri godine. Monetarna je politika također pogodovala smanjenju javnih izdataka, no treba voditi računa da bi se tržište u srednjem roku moglo preokrenuti. Planove, dodatno, mogu poremetiti dugovi u zdravstvenom sustavu, ali i potencijalni troškovi koji dolaze od brojnih međunarodnih sudskih sporova vezanih uz Inu, konverziju, a odnedavno i Agrokor. 


Činjenica je da Hrvatska po pitanju javnog duga stoji lošije od ostalih tranzicijskih država, no isto tako je činjenica da Hrvatska jedina u budućnosti može računati na stabilizaciju ili smanjenje udjela javnih izdataka za mirovine jer je stvorila privatnu mirovinsku štednju koja u ovom trenutku doseže 23 posto BDP-a. Stoga i Europska komisija u svojim srednjoročnim prognozama izdvaja Hrvatsku kao jednu od rijetkih članica kod koje se neće povećavati udio javnih izdataka za starost.

EUROPSKA KOMISIJA: Hrvatska raste, ali rizik Agrokora još postoji, i 2019. ćete se tek vratiti na BDP prije krize

RATKO BOŠKOVIĆ MMF tvrdi da je šok nenajavljenih javnih investicija isplativ

Reformski zahvat Lex Agrokor – prekretnica načina poslovanja u Hrvatskoj

 

CCC Shoes&Bags
Ima li što slađe od dječjih cipela? Još kad se usklade s roditeljima...
pogledajte na vecernji.hr
  • 12:58 13. studenoga 2017.

    To je zbog kradezea i krasdepea MI SMO NAJBOLJI U POLITICI KOJA SE ZOVE... SEBI PA ONDA SEBI PA ONDA SVOJIMA PA ONDA TEK DRUGIMA

  • 14:04 13. studenoga 2017.

    Intaresantno.... s manje stanovništva jer se mladi iseljavaju žele vratiti javni dug, s manje onih koji uplaćuju u državni proračune žele smanjiti javni dug, s više onih koji odlaze u mirovinu žele smanjiti javni dug, s više izdataka za domoljube ...

  • 18:32 13. studenoga 2017.

    neznam u kojoj priči će to napravit sa kojim novcima od kojih ljudi možda da iz Irske plaćaju porez

Komentirajte
Vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice vecernji.hr kliknite na "Slažem se".