istraživanje

U sivoj zoni plaćanje kućnih popravaka, dadilja, frizera...

Foto: Marko Prpic/PIXSELL
U sivoj zoni plaćanje kućnih popravaka, dadilja, frizera...
07.06.2017.
u 17:30
Istraživanje koje je za kartičara proveo Ekonomski institut pokazalo je da 73% građana smatra da bi javne usluge trebalo plaćati karticom
Pogledaj originalni članak

Gotovina se najviše koristi za plaćanje malih obrtničkih i osobnih usluga, popravaka i servisa; gotovo u stopostotnom iznosu tako se podmiruju troškovi kućnih majstora, u 77% slučajeva usluge frizera, pedikera i kozmetičara te više od polovine usluga postolara, krojača, optičara i sličnih zanata. Upravo je to “siva” zona ekonomije koja zaobilazi poreze. Pokazalo je to istraživanje o povezanosti elektroničkog plaćanja i suzbijanja sive ekonomije koje je za kartičarsku kuću Visu proveo Ekonomski institut te kao kritične točke detektirao i plaćanje voća i povrća na tržnicama, izdatke za sport i zabavu, alternativnu medicinu, taksi-usluge i najam apartmana. Gotovinom, premda ne i mimo računa, plaća se i u kafićima, slastičarnicama, pekarnicama i restoranima brze hrane. Udio gotovinskih plaćanja u Hrvatskoj još uvijek je prilično velik, uzme li se u obzir da tri četvrtine (76,8%) građana koristi kartice, a 53% kartice i sustave elektroničkog plaćanja. Čak 73% ispitanika smatra da bi se sve javne usluge trebale plaćati karticama ili elektronički.

Foto: VL

– Cilj je do 2020. omogućiti prihvat beskontaktnih kartica na svim Visinim prodajnim mjestima u Europi. Kako bismo dostigli bezgotovinsko društvo, nužna je kvalitetna priprema i uključenje svih segmenata društva i gospodarstva u Hrvatskoj. Uvjereni smo da ćemo, uz potporu financijskih i Vladinih institucija, potrošačima omogućiti da u svakoj prilici plaćaju elektroničkim putem – rekao je Davor Kršul, Visin menadžer za Hrvatsku, na predstavljanju rezultata studije. Udio sive ekonomije u hrvatskom je BDP-u 27,7% i mnogi smatraju da se može suzbiti bezgotovinskim plaćanjem. No, istodobno bi trebalo regulirati i mogućnost zloporabe korištenja privatnih podataka o potrošačkim navikama građana.      

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar maxist
maxist
15:18 18.06.2017.

Pod krinkom urednosti poslovanja i apsolutne kontrole života svih u svemu država bi kartičarskim kućama i bankama dodatno izašla u susret ?! nezajažljivost države-poreznika već je sada epskih raznjera......Podsjetnik na feudalizam i >"borbu jadnih kmetova" protiv feudalaca i ubiranja "desetine" .......Danas u ovom super naprednom društvu novovjeki feudalci otimaju polovinu i žele više i još !!!!

JL
je'l to moguće
21:40 03.07.2017.

Piše u članku: ¨Udio sive ekonomije u hrvatskom je BDP-u 27,7% i mnogi smatraju da se može suzbiti bezgotovinskim plaćanjem. ¨ Međutim, ne piše koliko plaćamo te ¨kartice¨. Prvo, imati karticu znači plaćati od 200 do preko 1000 kuna godišnje izdavatelju kartice. Nadalje, taj izdavatelj uzima 4 do 8% od naplatitelja tj. davatelja usluge ili prodavača. Prema tome, ako je 40 milijardi bio promet karticama, izdavatelji kartica utržili su u prosjeku oko 5% od toga, a to je 2 milijarde kuna. A to je moglo ostati u našim džepovima jer bi i prodavači mogli spustiti cijene za plaćanje u gotovini (što mnogi i rade). Zašto još uključivati u posao nekog trećeg, nepotrebnog? Pored toga, kupujete li u inozemstvu na karticu, vidjet ćete da je povoljnije u mjenjačnici zamijeniti kune u devize i platiti devizama nego karticom. Dakle, NE KARTICAMA!