Šest godina nakon razornog potresa Muzej Mimara ponovno je pun ljudi. Umjesto građevinskih radnika i skela, hodnicima i raskošnim dvoranama jedne od najpoznatijih zagrebačkih palača u utorak navečer ponovno su prolazili posjetitelji. Doduše, zasad samo uzvanici svečanog otvorenja, no sudeći prema njihovim reakcijama, Zagreb je dobio muzej ljepši nego što je bio prije potresa. Obnovljeno pročelje u origijalnoj žutoj umjesto sive boje, raskošni interijeri i potpuno novi stalni postav dočekali su brojne goste koji su među prvima imali priliku razgledati zdanje zatvoreno još od potresa 2020. godine.
Na Rooseveltovu trgu okupio se velik dio hrvatskog političkog, kulturnog i društvenog vrha. Uz premijera Andreja Plenkovića i zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, stigli su bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministri Tomo Medved, Davor Božinović i ostatak Vlade te brojni saborski zastupnici, predstavnici diplomatskog zbora, vjerskih zajednica, akademske zajednice i kulturnih institucija.
Svečanost je započela hrvatskom himnom u izvedbi nacionalne operne prvakinje Dubravke Šeparović Mušović, uz klavirsku pratnju Viktora Žižića. Nakon prigodnih govora uslijedilo je razgledavanje. A promjena je mnogo. Palači iz 1895. godine vraćena je izvorna žuta boja pročelja, obnovljeni su zidni oslici, štukature i povijesni ukrasi, dok će nova vanjska rasvjeta njezinu arhitekturu posebno isticati u večernjim satima. Uz konstrukcijsku obnovu, Mimara je dobila i suvremene uvjete za čuvanje i izlaganje umjetnina.
No najveća promjena posjetitelje čeka unutar muzeja. Od približno 3900 predmeta iz fundusa Ante Topića Mimare, u novom stalnom postavu predstavljeno ih je oko 1200. Umjesto dosadašnjeg kronološkog rasporeda, umjetnine su organizirane u tematske cjeline i 27 podtema. Novost je i usporedno prikazivanje umjetnina različitih kultura i povijesnih razdoblja, čime se posjetiteljima otvara mogućnost njihova promatranja kroz zajedničke motive i teme.
– Obnova zgrade bila bi tek polovica našeg puta da nismo iskoristili ovaj generacijski pothvat da zakoračimo korak dalje i stvorimo novi stalni postav. Novi postav nije više samo kronološki niz predmeta. On je pomno osmišljena priča o civilizacijskom hodu, o dijalogu različitih kultura i vječnoj ljudskoj potrebi za stvaranjem ljepote – istaknula je ravnateljica muzeja Tajana Pleše, kojoj je, kako je priznala, večerašnje otvorenje bilo posebno emotivno.
Prisjetila se i prvog otvorenja Mimare 1987. godine, naglasivši da je ponos koji danas osjećaju djelatnici muzeja usporediv s onim od prije gotovo četiri desetljeća. Da obnovljena Mimara izgleda bolje nego prije potresa, primijetio je i premijer Andrej Plenković, koji je istaknuo da je riječ o jednom od najsloženijih projekata poslijepotresne obnove kulturne infrastrukture, vrijednom 70 milijuna eura.
– Omogućili smo da ovaj muzej, koji je i simbol središta grada Zagreba, danas bude u potpunosti siguran jer je riječ o konstrukcijskoj i cjelovitoj obnovi po najmodernijim protupotresnim standardima, a da svojim izgledom i zaista novim ruhom bude doslovno ljepši nego što je bio prije. To nije šala – poručio je Plenković. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek podsjetila je na razmjere posla koji je prethodio otvorenju, od evakuacije umjetnina neposredno nakon potresa do zahtjevne obnove i oblikovanja novog stalnog postava.
– Da smo u našem mandatu obnovili samo jedan ovakav muzej poput Mimare, to bi već bilo veliko postignuće, a mi smo samo u Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj pokrenuli obnovu više od 50 muzeja, arhiva i knjižnica – istaknula je ministrica, zahvalivši konzervatorima, restauratorima, arhitektima i muzejskim djelatnicima koji su sudjelovali u obnovi. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević također je naglasio važnost povratka Mimare, podsjetivši da je riječ o jednoj od najprepoznatljivijih kulturnih ustanova grada.
– Ovo je doista jako bitan dan za Grad Zagreb. Ima još brojnih muzeja koji će se uskoro otvarati. Do kraja godine čeka nas još Umjetnički paviljon, a negdje u budućnosti i Muzej za umjetnost i obrt. Sve su to ulaganja u budućnost zagrebačke kulture koja će ostati generacijama Zagrepčana i Zagrepčanki – poručio je Tomašević. Obnova Mimare financirana je sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna. Osim novog stalnog postava, muzej je dobio i galerijske prostore za povremene izložbe, a u idućim mjesecima najavljen je dodatni izložbeni program.
Iako je večerašnje otvorenje bilo rezervirano za uzvanike, građani neće morati još dugo čekati. Muzej Mimara za javnost se otvara u subotu, 7. studenoga, kada će Zagrepčani napokon moći razgledati obnovljenu palaču i novi stalni postav.
Otvori KEKS Pay
Hvala Eu!