Nakon kolovoza, u kojem je cijena zlata snažno porasla, početak rujna donio je ono što se na financijskim tržištima često događa nakon brzog uspona - predah. No, nekoliko dana slabijeg kretanja ne znači nužno i promjenu dugoročnog trenda. Zlato se trenutačno nalazi između dvaju snažnih utjecaja: s jedne strane očekivanja vezana uz kamatne stope u SAD-u, a s druge strane sve izraženijih geopolitičkih i inflacijskih rizika.
Prema cijenama koje pratimo, zlato je u petak, 4. rujna, vrijedilo 4.471,15 dolara po unci. Početkom novog tjedna cijena se spustila na 4.395,72 dolara, u utorak se oporavila na 4.408,33 dolara, dok je u srijedu, 9. rujna, iznosila 4.399,97 dolara po unci.
Do kraja tjedna trend blagog pada se nastavio, pa je tako danas cijena iznosila 4.356,74 dolara po unci. U odnosu na prošli petak, riječ je o padu od 114,41 dolara, odnosno oko 2,56 posto.
Iako takav pad može privući pažnju nakon višemjesečnog rasta, važno ga je staviti u širi kontekst. Zlato je tijekom kolovoza poraslo gotovo 10 posto, pa nije neobično da nakon tako snažnog pomaka uslijedi razdoblje stabilizacije ili korekcije. Tržišta rijetko rastu pravocrtno, a nakon snažnog rasta ulagači ponovno procjenjuju očekivanja i traže novu ravnotežu.
Jedan od glavnih razloga za pritisak na zlato prošlog tjedna bili su podaci s američkog tržišta rada. Snažniji podaci od očekivanih povećali su procjene da američka središnja banka neće žuriti sa snižavanjem kamatnih stopa. Za zlato je to nepovoljan scenarij jer više kamatne stope povećavaju privlačnost imovine koja donosi kamatni prinos, poput obveznica, dok zlato samo po sebi ne donosi redovit prihod.
Zlato ponovno dolazi u fokus
No, početkom ovog tjedna slika se ponovno zakomplicirala. Eskalacija sukoba na Bliskom istoku i rast cijena nafte u prvi su plan vratili inflacijske rizike. Viša cijena energije može se preliti na šire gospodarstvo i povećati troškove za potrošače i poduzeća. U takvom okruženju zlato ponovno dolazi u fokus kao imovina kojoj se ulagači često okreću u razdobljima povećane gospodarske i geopolitičke neizvjesnosti.
Upravo se u tome krije jedan od glavnih paradoksa trenutačnog tržišta zlata. Viša inflacija može povećati interes za zlato kao zaštitu od gubitka kupovne moći, ali istodobno može potaknuti američki Fed da kamatne stope zadrži na višim razinama dulje nego što se očekivalo. Isti događaj tako može djelovati i kao podrška i kao pritisak na cijenu, ovisno o tome koji će faktor ulagači u određenom trenutku smatrati važnijim.
Istodobno, jedan drugi trend pokazuje da interes za zlato nije samo kratkoročna reakcija na aktualne događaje. Kineska središnja banka u kolovozu je kupila 20,2 tone zlata, čime je svoje službene rezerve povećala na oko 2.387 tona. Kako je u ponedjeljak objavila Državna uprava za devizne poslove (SAFE), to je ujedno i njezina najveća mjesečna kupnja od listopada 2023. Time je Kina nastavila kontinuirano povećavati zlatne rezerve već 22. mjesec zaredom, a tijekom prvih osam mjeseci dodala je svojoj zalihi oko 80 tona. Riječ je o najvećoj mjesečnoj kupnji kineske središnje banke od listopada 2023. godine.
Važno je napomenuti da Kina želi podići svoj udio zlata u rezervama sa sadašnjih 8 % na 30 %, što znači, po današnjim cijenama, trebala bi kupiti oko 6.500 tona zlata.
Kina nije iznimka
U cijeloj ovoj priči Kina nije iznimka. Prema podacima World Gold Councila, središnje banke u srpnju su kupile 23 tone zlata, pri čemu su Kina i Poljska predvodile kupnju. Poljska je od početka godine povećala svoje rezerve za 90 tona i trenutačno je najveći kupac među središnjim bankama. Takva kontinuirana potražnja važna je jer pokazuje da dio potražnje za zlatom proizlazi iz dugoročnog upravljanja deviznim rezervama, a ne samo iz kratkoročnog kretanja cijene.
Sljedeći važan test bit će novi podaci o inflaciji u SAD-u. Oni bi mogli dati jasniju sliku o tome koliko prostora Fed ima za promjenu kamatnih stopa na sastanku sredinom rujna.
Za sada nema dovoljno razloga da se nekoliko dana pada promatra kao promjena dugoročnog trenda. Zlato je nakon gotovo 10-postotnog rasta u kolovozu jednostavno ušlo u razdoblje u kojem tržište ponovno procjenjuje njegovu vrijednost. Pad od oko 2,56 posto u proteklih tjedan dana pritom je relativno malen u odnosu na prethodni mjesečni rast.
U idućim danima ključnu će ulogu imati novi podaci o američkoj inflaciji i očekivanja vezana uz kamatne stope, ali i razvoj situacije na Bliskom istoku. Upravo će odnos tih čimbenika pokazati hoće li pritisak na cijenu zlata popustiti ili će se korekcija nastaviti.
Za ulagače je pritom važno imati na umu da cijena zlata ne raste ravnomjerno. Nakon snažnih uspona mogu uslijediti kratkoročni padovi, bez obzira na dugoročnu priču koja stoji iza ulaganja u zlato. Zato ni aktualno kretanje ne treba promatrati izdvojeno, nego u kontekstu šireg trenda.
Tjednu analizu cijena zlata za Večernji.hr donosi Vladimir Potočki, tržišni analitičar i član uprave Auro Domus Online.
Otvori KEKS Pay
