Virus Zapadnog Nila trenutačno ne predstavlja razlog za uzbunu, no stručnjaci upozoravaju da je oprez i dalje potreban. O broju dosad zabilježenih slučajeva, mogućem povećanju njihova broja, simptomima i rizičnim skupinama govorila je za HRT ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić. Markotić je istaknula da je trenutačno zabilježeno manje slučajeva nego tijekom najizraženije epidemijske godine, no još je prerano govoriti o tome kako će se situacija razvijati. Kao godinu s najvećim brojem oboljelih izdvojila je 2018., kada su od posljedica bolesti preminule četiri osobe. "Trenutačno imamo manji broj detektiranih, sigurno ih ima i više, ali bez simptoma, i za sada nema razloga ni za kakvu uzbunu, ali ima razloga za, na neki način, preventivne mjere čime se možemo zaštititi, a i spriječiti dalje širenje", rekla je Markotić.
Govoreći o težini bolesti, objasnila je da većina zaraženih nema ozbiljnije posljedice, dok kod manjeg broja pacijenata bolest može prijeći u teži oblik. "Oko jedan posto svih zaraženih razvije teški oblik bolesti, a smrtnost među tim pacijentima može biti 10 do 20 posto, ovisno o bolesnicima koje imamo", kazala je. Iako zasad nema razloga za uzbunu, Markotić ne isključuje mogućnost da broj slučajeva poraste. Istaknula je da je trenutačno još prerano procijeniti hoće li ovogodišnja situacija prerasti u epidemiju i koliko bi ona mogla biti velika. "Teorijski je moguće. Još uvijek je to početak porasta broja slučajeva, tako da ne možemo reći sa sigurnošću hoće li biti epidemija i koja razina epidemije i obuhvata će biti", rekla je. Povećanje broja zaraženih posljednjih se tjedana bilježi i u drugim europskim zemljama. Markotić je navela Španjolsku, gdje je u nekoliko tjedana broj slučajeva premašio 100, dok ih je u Italiji trenutačno više od 400.
Na razvoj bolesti, prema riječima Markotić, utječe i sposobnost imunološkog sustava da se obrani od infekcije. "Imamo i dio rizične populacije koji je zbog kroničnih bolesti i oslabljenog imuniteta posebno ugrožen, pa tako i kada je riječ o virusu zapadnog Nila", kazala je Markotić. Simptomi zaraze u početku nisu karakteristični samo za ovu bolest pa se mogu zamijeniti s blažom gripom. Među mogućim simptomima su glavobolja, povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima, povraćanje, proljev i osip. Kod pojave ozbiljnijih simptoma potrebno je što prije potražiti liječničku pomoć.
"Ako se pojave vrlo visoka temperatura, jaka glavobolja, ukočenost vrata, učestalo povraćanje, motorički ispadi ili grčevi, treba odmah potražiti liječničku pomoć i otići u bolnicu", upozorila je Markotić. Za virus Zapadnog Nila zasad ne postoji specifično liječenje, kao ni cjepivo. Pacijentima se stoga uglavnom ublažavaju simptomi, dok kod najtežih slučajeva može biti potrebna intenzivna medicinska skrb. "Nažalost, za ovaj virus nema lijeka, nema terapije, nema čak ni cjepiva. Terapija je simptomatska, u smislu davanja lijekova koji ublažavaju bol i snižavaju temperaturu, a kod najtežih oblika bolesti pacijenti mogu završiti na respiratoru, pa i na ECMO ako je to potrebno", rekla je. Kako zasad nema cjepiva ili ciljane terapije i bolest se ne pojavljuje u dovoljno velikom broju slučajeva, razvoj lijekova dovoljno privlačan farmaceutskoj industriji.
Virus se u pravilu ne prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom osobom. Jedna od mogućih iznimki je transfuzija krvi, no u Hrvatskoj se krv testira na prisutnost virusa, budući da je riječ o području na kojem je virus prisutan. "U pravilu ne, jedino transfuzijom. Međutim, mi tu imamo dobro razvijen sustav: čim je Hrvatska prepoznata kao endemsko područje, sve krvi se testiraju, tako da prijenos čovjeka na čovjeka nije ono što prenosi ovu bolest", rekla je. Glavni prirodni domaćini virusa su ptice, dok ga između životinja i ljudi prenose komarci. Hrvatska se nalazi na važnim migracijskim putevima ptica, što pogoduje širenju virusa. "Glavni rezervoari su ptice. Hrvatska ima oko 400 različitih vrsta ptica selica, a njih 200-tinjak kontinuirano odlazi u različite dijelove svijeta. Tu je najvažniji, primjerice, jadranski koridor, koji dijelom obuhvaća Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero. Ptice u pravilu šire taj virus, a komarci ga prenose", zaključila je.
Otvori KEKS Pay
Situacija je vrlo jasna. Virus na ljude prenose komarci. Za vrijeme bivšeg gradonačelnika u Zagrebu su se komarci zaprašivali svake godine, a od dolaska na čelo novog gradonačelnika nikada nisam u našem kvartu vidio da se komarci zaprašuju. Dodatno uzgoj komaraca u Zagrebu je pojačan nekošenjem trave i gomilanjem smeća na ulicama. Tako je upravo gradonačelnik sa svojom ekipom izravno odgovoran za oboljele i smrtno stradale u Zagrebu od tog virusa. Po svoj logici trebao bi za to kazneno odgovarati. U pitanju su ljudski životi, doslovno.