Budućnost je mobilna – naglašavao je o 20. obljetnici objavljivanja svoga prijedloga u mnoštvu intervjua sir Timothy Breners-Lee, izumitelj najraširenije internetske usluge World Wide Weba.
Nuklearni fizičar koji je u hiperpoveznicama (linkovima) i stranicama domaćina vidio da bi se internet koristio i kao veliki izlog i sam priznaje da i njega razvoj weba svako malo iznenađuje.
Tim Berners-Lee, autor WWW-a
Aleksandrija u džepu
Danas upravo o njegovim vizijama – jer je predsjednik Konzorcija WWW-a koji upravlja svjetskim razvojem te usluge – ovisi u kojem će se smjeru razvijati najmasovniji izum s kraja XX. stoljeća. A najširoj javnosti spominjanjem “aleksandrijske biblioteke u džepu” nije rekao sve. Da je i rekao, većina populacije starije od 40 godina vjerojatno ga ne bi posve razumjela. Opravdano: ljudi XX. stoljeća teško se prilagođavaju računalima i komunikaciji koja još podrazumijeva egzaktnost karakterističnu za matematičare i programere.
Zbog toga taj Britanac u svom laboratoriju na MIT-u u Americi razvija tzv. semantički web, novi korak internetske usluge koja će prema korisniku imati mnogo humanije lice i u razumnom broju slučajeva razumjet će aluzije, implikacije pa i dvosmislice na mnoštvu svjetskih jezika.
Robert Calliau je napisao kôd
Mreža kao auto
Upotrebljivost svjetske mreže usporediva je s automobilom: nekad su im vlasnici morali biti inženjeri koji su ih mogli sami sagraditi, potom je bilo dovoljno imati dar mehaničara koji vozilo umije sam popraviti, a danas nije potrebno znati ni s koje mu je strane motor. Iako je izumio temelj za posve novu industriju koja se razvijala brzinom nikad zabilježenom u povijesti, on se osobnim prihodima ni izbliza nije približio novim internetskim milijarderima. Kaže, ne žali. Ima najbolji posao na svijetu, a sve je svoje potrebe zadovoljio, kako materijalne, tako i duhovne, zbrinuto je njegovo dvoje djece. Od 2004. nosi drugo najviše britansko odličje.
Od atoma do pornografije
Još traju odjeci slavlja u Europskome nuklearnom istraživačkom centru CERN u Meyrinu kod Ženeve. Točno 20 godina nakon što je napisao pravila i opisao način na koji putem internetske mreže funkcionira World Wide Web, prošloga su se petka ondje okupili svi koji su pridonijeli začinjanju najpopularnije internetske usluge. Nije zapravo čudno što je web izumljen upravo u nuklearnom institutu. Otprilike pet tisuća fizičara čestica na svijetu željelo je barem dvaput na dan biti obaviješteno o napredovanju pokusa. I umjesto da se podaci umnožavaju slanjem rezultata elektroničkom poštom, izumljen je “izlog” koji može posjetiti svatko. Nitko nije pomislio da će se to svidjeti i pornoindustriji!
Što nam web sve omogućuje
Osim što je suma sveg ljudskog znanja, web je omogućio i usluge koje osnivačima nisu bile ni na kraj pameti: kupnju i prodaju, komunikaciju pojedinaca pisanjem, glasom i slikom, te unutrašnji život različitih društvenih skupina iz sata u sat.
