Arhitekti vole reći - čim se kuća dovši, počinje propadati. Starenje, život u zgradi često nosi sasvim drukčiju priču od one početne, kad arhitekti tek dovršenu gradnju prije predaje korisnicima fotografiraju u idealnom osvjetljenju i biranim kadrovima. A život kasnije donese neku sasvim drugu situaciju u kojoj novi stanari postave klima uređaje na pročelje, pregrade terase i lođe ili čak sasvim zatvore i zapuste brižno uređenu kavanu, što se dogodilo na primjeru zagrebačkoga Ban cafea čiji interijer propada iza natpisa “preuređenje”. Tako ta kavana ima dvije fotografije na izložbi - jednu iz vremena otvorenja i drugu s “ceduljicom” na svojem staklenom zidu. Zato je i izložba Nagrađena hrvatska arhitektura od 1990. do 2009. godine priređena u zagrebačkoj Gliptoteci HAZU priča bez uljepšavanja o životu i starenju arhitekture koja je u prvim godinama svojega nastanka dobila najviša stručna priznanja, prvenstveno godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) i državnu nagradu Vladimir Nazor.
- Imamo što pokazati kad je riječ o hrvatskoj arhitekturi izgrađenoj tijekom zadnja dva desetljeća u Hrvatskoj. Vidi se napredak od ratnih godina kad se mnogo rušilo i kad je gradnja stagnirala i kad nije bilo produkcije. Razdoblje koje je uslijedilo poslije Domovinskoga rata donijelo je poticajnu atmosferu, investitori su se odvažili i arhitektura i graditeljstvo doživjelo je pravi bum. Iako smo sad zbog ekonomske i gospodarske krize ponovo u stagnaciji, i dalje se vide “repovi” toga dobroga investicijskoga stanja. Zbog toga što se projekti u arhitekturi ipak “rastegnu” u nekoliko godina, sada se dovršavaju mnogi započeti projekti, poslovne zgrade, obiteljske kuće. Možemo reći da je ukupna ocjena da su naši arhitekti napravili niz estetskih prostora, od gimnazija, dječjih vrtića, obiteljskih kuća, mnoge su kuće objavljene u svjetskim časopisima, a četiri su u prestižnom Taschenovu atlasu. Naša se arhitektura uklopila u svijet, nije izolirana i zatvorena, samodovoljna. Ozbiljno živi i u svjetskom pregledu ponajboljih dostignuća, a od 2005. godine Hrvatska ravnopravno s čalnicama EU sudjeljuje u prijavama za nagradu Mies van den Rohe. Da su svi kao arhitekti, mi bismo već bili u EU, rekao nam je arhitekt Miljenko Bernfest, autor izložbe u Gliptoteci HAZU.
Naravno da su arhitekti i za izložbu izabrali tek jedan mali postotak tih nagrađenih objekata, te javnosti na uvid predali zapravo izvjesnu antologiju najboljih ostvarenja . A da ostanu zabilježeni na jednom mjestu baš svi nagrađeni, Udruženje hrvatskih arhitekata publiciralo je i knjigu. Prati se priča od najstarije zgrade Carinarnice u sklopu Zgarebačkoga velesajma, koja je dobila stručnu nagradu istodobno s hrvatskom samostalnošću, zadarskih zgrada, škola, crkava, vrtića i trgovina, najboljih interijera za najrazličitije investitore, te rekonstukcije primjerice kupališta Bačvice, tri POS-ove zgrade u raznim dijelovima države, sve je to složeno u Bernfestovoj fotografskoj priču o trajanju arhitekture koja je u startu ocijenjena kao reprezentativna.
ZAGREB. 20. veljače 2011. - Naime, internetskim prostorom mailovima kruži poziv na prosvjed za rušenje Vlade Jadranke Kosor, koji međutim nije potpisan niti je jasno tko ga organizira. Prosvjed je najavljen za utorak 22. veljače u 13 sati na Markovom trgu. Nepoznati organizator prosvjeda u mailu ističe kako vjerujee da građani nemaju što za izgubiti jer gore od ovoga ne može biti. \"Svakoga dana 500 ljudi ostaje bez posla, a oni nam se smiju i rugaju. Građani su na koljenima, banke svakoga dana oduzimaju domove, te zapljenjuju plaće i mirovine.Svakodnevno nas vrijeđaju lažima i iznose krive brojke, ne znaju koliko što košta, nemaju argumentiranih izjava, a sve je više ljudi nezaposleno i ne može otplaćivati kredite. Nije Jadranka jača od Mubaraka – poručili su građani.