Više od 250.000 novih vlasnika kartice dopunskog zdravstvenoga osiguranja HZZO-a u dvadesetak dana te k tome čak četrdesetak tisuća ljudi koji dnevno hrle u sustav dopunskoga doista su impresivne brojke. Prema grubim računicama, samo dosad okupljeni broj dopunski osiguranih osoba, kojih je ukupno 860.000, u zdravstveni će proračun uložiti oko 800 milijuna kuna u ovoj godini.
Ministarstvo zdravstva i HZZO teže još višim ciljevima – godišnji “ulov” od dopunskog osiguranja i participacija građana planiran je na 1,7 milijardi kuna. Nema dileme da će zdravstvu ovaj novac i te kako dobro doći, osobito kad su uplatitelji mladi i što zdraviji pa u zdravstvenoj zaštiti neće potrošiti ništa, ali je pitanje odakle odjednom tolika jagma za osobnim investiranjem u dobrovoljno dopunsko osiguranje koje inače postoji već šest-sedam godina i u kojemu su dosad većina osiguranih bili umirovljenici, svjesni da su veliki potrošači u zdravstvu.
Reforma zdravstva uspjela je dopunsko osiguranje, po zakonu dobrovoljno, inaugurirati u, na neki način, obvezno osiguranje. I to velikim koracima. Kako i ne bi kada se barem mjesec dana sa svih strana “napadalo” građane o novim zdravstvenim nametima. Glavni motiv ljudi je, naravno, bojazan od visokih troškova za participacije, koje su za prosječnog stanovnika Hrvatske posebno vrtoglave kad je riječ o bolničkom liječenju. Isti je motiv natjerao čak 97 posto Slovenaca da uđe u sustav dopunskoga osiguranja. Jer, ako za četiri-pet dana bolničkog liječenja treba platiti tisuću kuna, a s tom tisućom kuna pokriva se u Hrvatskoj mjesečna polica od 80 kuna za cijelu godinu, računica je jasna.
Cilj reforme je postignut. Ljudi uplaćuju, gunđaju i pitaju se hoće li im zdravstvena usluga postati dostupnija, liste čekanja kraće ili će morati i dalje s novcem u džepu privatnicima. Jer, ako računamo šire od izdataka za dobrovoljno dopunsko osiguranje, ne zaboravimo na dvije i pol neto plaće, koliko svaki zaposlenik godišnje uplaćuje u obvezno zdravstveno osiguranje. Naš se sustav temelji na zdravstvenoj solidarnosti, ali zaposlenik sa 5000 kuna plaće, za obvezno i za dopunsko osiguranje godišnje izdvaja oko 13.500 kuna. Taj novac za većinu građana Hrvatske nije beznačajan, iako treba znati da je medicina skupa i svake godine skuplja od 10 do 15 posto u Hrvatskoj kao i drugdje u svijetu.
