Da će umjesto dosadašnjeg Sarkozyjevog bonapartističkog imidža sljedeće
polugodište, u kojem će Europskom unijom predsjedati Češka, proći u
znaku dobrog vojaka Švejka, primljeno je u svijetu sa simpatijama.
Istovremeno se analitičari boje rastućeg češkog euroskepticizma.
Najnovije ispitivanje pokazalo je da bi čak 24 posto Čeha glasovalo za
antieuropsku stranku “Libertas”, koju je nedavno utemeljio irski vođa
protulisabonskog pokreta Declan Ganley, a postoje naznake da bi se
euroskeptični češki predsjednik Vaclav Klaus mogao kandidirati baš na
listi te stranke. To su ga uostalom izravno pitali i europski
parlamentarci prilikom posjeta Pragu. Oni su mu na dar donijeli
europsku zastavu, jer je Klaus izjavio da ta zastava neće biti
izvješena na Hradčinu za vrijeme češkog predsjedanja Unijom.
Europski izvjestitelj za Hrvatsku, Austrijanac Hannes Swoboda izrazio
je zabrinutost što će Unijom predsjedati zemlja čiji predsjednik
izjavljuje da neće potpisati lisabonski ugovor. Istovremeno se čuje da
bi austrijska populistička desnica, koja je na izborima dobila čak 30
posto glasova, mogla pristupiti “Libertasu”.
U Češkoj nije ništa bolja situacija u vladajućoj Narodnoj građanskoj
stranci premijera Topolaneka. Otprilike polovica članova bi možda i
glasovala za Lisabon, dok druga polovica smatra da su za Češku od
Lisabona važniji radari i raketni štit. Za njih je Lisabonski ugovor
tek nuspojava, dok im je savezništvo s Amerikom očito važan politički
zgoditak.
Oporbeni socijalisti najavljuju već u siječnju glasovanje o
nepovjerenju manjinskoj vladi, što bi Topolaneku moglo dodatno otežati
predsjedanje Unijom.
U trenutku kada susjedna Slovačka preuzima euro kao platežno sredstvo,
postavlja se pitanje zašto Česi sve manje vole Europsku uniju?
S jedne strane, nema sumnje da u podsvijesti igra ulogu razočaranje
zbog raspada zajedničke čehoslovačke države u kojoj su Česi imali
vodeću ulogu. Slovaci su se, pak, veoma dobro uklopili u Europsku uniju.
S druge strane, Česi se boje Lisabonskog ugovora, jer bi u pravnom
smislu mogao anulirati Benešove dekrete iz 1948. godine na osnovi kojih
je protjerano tri milijuna sudetskih Nijemaca, nakon što im je prije
toga oduzeta sva imovina. Ograničenjem pravnog suvereniteta Lisabonski
bi ugovor omogućio da protjerani Nijemci ili njihovi nasljednici
zatraže povratak imovine. Predsjednik češkog parlamenta, Sobotka,
izjavio je, ako bi se to dogodilo, Češka bi trenutno morala istupiti iz
EU.
Naravno, Njemačka se mudro drži i ne postavlja to pitanje. Još ne.
Međutim, baš je ovih dana u samom središtu Berlina otvoren muzej i
dokumentacijski centar protjeranih sudetskih Nijemaca.
PLANET POLITIKE
Zašto Švejk ne voli EU