– Kata, Kata, pusti sve kaj delaš i hodi vidjeti! Ova dva nekaj mjere po ulici, a treći zapisuje. Ne čini mi se da bu to na dobro došlo – rekao je sigurno neki Jambrek svojoj Kati u 1850-ima.
Nepismen, a pošten seljak tih je godina vidio da se o njegovom životu brine netko drugi, a da ga se ništa ne pita. A taj drugi bio je sam austrougarski car, glavom i bradom. Razlog nikoga neće začuditi – porezi. Godine 1817. car Franjo I. je kao dobar birokrat donio odluku o početku katastarskih mjerenja u carstvu, tadašnji su kmetovi samo još dodatno nastradali, ali Zagrepčanin 21. stoljeća zahvaljujući bivšem caru može vidjeti promjene u prostoru svih ovih godina.
Nepromjenjiv Jelačićev trg
Zbog dvjestote obljetnice tog Franciskanskog katastra, kao i zbog 65. rođendana Hrvatskog geodetskog društva, Zagrebačka udruga geodeta i Gradski ured za katastar priredili su na Geodetskom fakultetu izložbu “Grad Zagreb na katastarskim planovima – svjedocima vremena katastarskih izmjera od 1817. do 2017. godine”.
– Prva je katastarska izmjera u Zagrebu počela 1853., kada se Zagreb protezao na istoku do Maksimira, na jugu do Save, a na zapadu je uključivao današnju Trešnjevku. Grad se ubrzano širio tijekom druge polovice 19. stoljeća pa je početkom 20. bila potrebna sljedeća izmjera, a 50-ak godina kasnije i treća. Izložba prije svega pokazuje rast grada – govori autor izložbe Bruno Pacadi, predsjednik Zagrebačke udruge geodeta.
Nasuprot rastu Zagreba upada u oči konstanta Trga bana Jelačića, koji je od sredine 19. stoljeća gotovo nepromijenjen. – Naravno da su se na trgu i okolnim ulicama dogodile promjene, no vidljivo je da većina zgrada nije promijenila svoj položaj jer su nastale početkom 19. stoljeća. pa su i prikazane na ovim planovima – pojašnjava Pacadi koji dodaje da su katastarski planovi uredno bilježili izmjenu položaja spomenika banu kao jednu od najvažnijih promjena na trgu.
“Doista su svjedoci vremena”
Rinaldo Paar, predsjednik Hrvatskog geodetskog društva, posebno ističe rast važnosti katastarskih izmjera među širim građanstvom. – Tada je sustav katastarskih evidencija bio rezerviran za bogate i pismene. Trebalo nam je puno vremena da dođemo do svijesti o važnosti katastra među širim građanstvom, a to danas uključuje i važnost evidencija pri apliciranju na fondove EU – smatra Paar. Još je 1994. organizirana slična izložba čiji je uspjeh nagnao organizatore da ponove neke od tih eksponata. – Ovi su planovi doista svjedoci vremena – slažu se Paar i Pacadi, koji u tim zapisima vide i umjetničku crtu.
Pogledajte video: Novi Rotor u Zagrebu
