Zagrebački solisti nastupali su na napola dovršenoj pozornici, uz slabo svjetlo pod kojim su se jedva vidjele note, a publika u polukrugu ispred njih sjedila je s kacigama na glavi. Jer događaj se ipak odvijao na gradilištu, a upravo zahvaljujući golim zidovima koji su još u “roh bau” fazi, akustika je bila fenomenalna. Koncert se održao lani u rujnu, a mjesto radnje je velika dvorana Kulturnog centra Dubrava za koju malo tko zna da uopće postoji.
Unatoč tome što je ostatak objekta dovršen, naime, ona je na čekanju već više od 30 godina, na što su željeli upozoriti i koncertom. Čine to sad pak Neven Mikša, predsjednik Vijeća četvrti Gornja Dubrava, te Željko Šturlić, ravnatelj Kulturnog centra i tamošnjeg Narodnog sveučilišta u sklopu kojeg djeluje. Oni koji ne poznaju kvart mogli bi pomisliti da je dvorana u nikad dovršenom dijelu zgrade, zapadno od centra, koji je u privatnom vlasništvu, a nekoć je trebao činiti njegovu drugu polovicu.
– Ali ne, ovo je odmah iza naše male dvorane, to je onaj zaobljeni dio gdje je promotivni ekran. I sve je uređeno osim te betonske dvorane – objašnjava Šturlić.
A gdje je zapelo? Problem je, objašnjava, u imovinsko-pravnim odnosima. Centar, naime, leži na nekoliko parcela u privatnom vlasništvu, a proteklih godina radilo se na rješavanju zemljišno-knjižne problematike. Tako je tekao i slučaj s vlasnicima parcele na kojoj je velika dvorana.
– Grad se nagodio i sve je otkupljeno, ali sad se čeka da se upiše u parcele kao vlasnik da bi se projekt mogao nastaviti. I ne znam zašto to toliko traje – govori Šturlić. Slično kažu i u Gradskom uredu za kulturu.
– Narodno sveučilište sagrađeno je na nekoliko čestica, a u tijeku je postupak pred nadležnim sudovima radi evidentiranja prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i kad se osiguraju sredstva, pristupit će se izradi projektne dokumentacije za dovršetak gradnje objekta u sklopu kojeg će se i dvorana sa svim pratećim prostorima dovesti u funkciju – odgovara pročelnica Jasna Tomažić.
A mogla bi postati “mali Lisinski” u Dubravi, ističu naši sugovornici, jer takvoga prostora ondje nema.
– Sigurno može primiti 300, možda i 400 ljudi, a bila bi idealna za predstave, koncerte, kinoprojekcije... – kaže Šturlić. Mikša ističe da je Vijeće četvrti, iako ne može financijski sudjelovati jer je riječ o velikome ulaganju, iniciralo da se projekt pokrene s mrtve točke i dvorana napokon dovrši.
to sve tam treba srušiti! ruglo kvarta preko 30 godina! nakarada na glavnoj cesti! užas i sramota