Medvjed koji stoji na stražnje dvije noge, visok više od dva metra, impozantan je prizor.
Trnci prođu svakoga tko stane pokraj velike životinje. Sličan osjećaj obuzet će vas u blizini golemog aligatora s otvorenim čeljustima, leoparda, lava ili nekoliko stotina kilograma teškog mošusnog goveda. Ali i losa s rogovima toliko velikim da se svaki posjetitelj pita – kako ih uspije nositi? Velike preparirane životinje tek su dio od dvije tisuće eksponata, koliko ih ima u prostoru Lovačkoga muzeja Hrvatskog lovačkog saveza u Nazorovoj 63. Svatko tko dođe vidjet će i životinje koje se mogu naći na našem području, od muflona, jelena, srne... Drže i najveću zbirku jaja u ovom dijelu Europe.
Trofeji i oružje
– Može se ovdje vidjeti više od 1000 ptičjih jaja skupljenih iz oko 350 legla ptica koje se uglavnom gnijezde u našim krajevima – objašnjava voditelj muzeja Marijan Lekić. Iako su eksponati predviđeni kao nastavna pomagala u usavršavanju lovaca i obrazovanju polaznika lovačkih škola i fakulteta, priliku da divlje životinje vide izbliza koriste i građani, ali i turisti. No posjećuju ga i organizirano djeca iz vrtića, učenici osnovnih i srednjih škola... Eksponati, koji se sastoje od preparata, trofeja, starog lovačkog oružja, najvećim su dijelom donacije lovaca, a stari su više od pedeset godina.
– Iznimnu vrijednost muzeja čine fosilni nalazi pradavnog donjopleistocenskog ili staropleistocenskog losa (Libralces galicus azzaroli). Rogovi su pronađeni na području Nađ – Luke na lijevoj obali Drave kod Pitomače. Pretpostavlja se da potječu iz vremena oko 480.000 do 400.000 godina prije nove ere – kaže Marijan Lekić dodajući da se u muzeju može vidjeti i zbirka netipičnih i abnormalnih trofeja divljači. Ali i druge deformacije na životinjama. Ondje je, primjerice, i lane – sijamski blizanac. Može se vidjeti i kojim su se pomagalima nekad koristili lovci kako bi se zagrijali, poput željezne džepne grijalice u koju se najvjerojatnije stavljao benzin. A prikazali su i kako su nekad izgledali lovci, i to krajem 19. stoljeća, na crno-bijelim fotografijama.
Na 800 kvadrata
Muzej se smjestio na 800 četvornih metara u vili Velmut, koja je u Drugome svjetskom ratu bila sjedište Gestapa za Zagreb, dok je poslije ondje živjela Herta Hess.
– U Nazorovoj smo od 1965. godine, a prije je muzej bio u Ulici Franje Račkog. Ondje je djelovao deset godina, a budući da je u to vrijeme bio jedan od najposjećenijih zagrebačkih muzeja te je već imao prevelik broj izložaka, kad je došlo vrijeme za širenje, u travnju 1964. je zatvoren – ističe Lekić.
