Na zapuštenom prostoru nekadašnjeg pogona stare tvornice Badel, smještenom uz Zagrebačku cestu u Sesvetama, gradit će se oko 800 stanova, koji će biti raspoređeni u desetak nadzemnih volumena povezanih velikim podzemnim garažama. Niknut će ondje i novi dječji vrtić te razni poslovni, trgovačko-ugostiteljski i javni sadržaji, ponajprije sportsko-rekreativni. Središnje mjesto okupljanja bit će trg, koji će služiti i za održavanje uličnih događanja, sajmova i druženja na otvorenom, a spajat će pješačke koridore iz smjera sjever – jug te šetnice uz zeleni pojas i potok Vuger uzduž cijele zone sa zapada prema istoku. Cijeli će kompleks na gotovo 51.000 kvadrata također premrežiti pješačke i biciklističke staze.
Plan je to tvrtke Sesvete park, koja je, kaže direktor Jakov Kolega, prije četiri godine kupila zemljište i uložila nekoliko milijuna kuna da bi uklonila dotrajale zgrade. U ljeto 2022. demolirali su 13 derutnih objekata i teren privremeno uredili kao livadu. I od tada društvo koje, objašnjava, okuplja šest domaćih investitora redovito nadzire i održava prostor, pa i čisti smeće koje ljudi ondje povremeno znaju ostaviti.
Sesvete park d.o.o., ističe Kolega, u vlasništvu ima 93 posto zemljišta zone Badel, a ostatak se odnosi na nekoliko privatnih i poslovnih nekretnina ranije izgrađenih uz glavnu prometnicu, koje će se također uključiti u projekt revitalizacije zanemarenog prostora. On usto, napominje, ne podrazumijeva samo transformaciju bivše industrijske zone pa će tako i Zagrebačka cesta, jedna od ključnih prometnica u tom dijelu grada, biti uključena u urbanističko rješenje. Gradit će se novo raskrižje, objašnjava Kolega, koje će zonu Badel spojiti s ostatkom četvrti, a riješit će se, dodaje, i dio prometnog opterećenja koje je svakodnevno prisutno u Sesvetama. Obala uz tamošnji potok Vuger trebala bi se pak pretvoriti u zelenu rekreacijsku zonu opremljenu šetnicama i klupama.
No od toga, čini se, zasad još ništa. Naime, u Generalnom urbanističkom planu (GUP) Sesveta prostor zone Badel definira se kao važan gradski projekt, mjesto urbane preobrazbe gdje će niknuti objekti, sadržaji i programi privatnog i javnog karaktera. A za to je potrebno donijeti Urbanistički plan uređenja (UPU) zone, gdje je i zapelo.
– Postoje tri faze za dovršetak tog plana, a mi smo i dalje u početnoj, koja traje više od dvije i pol godine. Nakon usvajanja gradskog projekta i provedenog urbanističkog natječaja, što je započelo još 2017. godine, te izrađenog programa za plan, potrebna je gradonačelnikova odluka o pokretanju javne rasprave. U gradskoj su upravi upoznati sa svime, a razgovarali smo i s njihovim predstavnicima te cijeli projekt dodatno unaprijedili. U vizualizacijama smo izradili preinake predložene javnim tijelima i prema željama sugrađana, gdje smo poseban naglasak stavili na očuvanje prirodnog okoliša i održivi razvoj – govori Kolega. A to se, dodaje, nadležnima u Gradu svidjelo jer se štiti ne samo potok Vuger, već i biljni i životinjski svijet koji se uz njega nastanio, poput patki, roda i drugih ptica.
Nakon prve rasprave, kaže, po potrebi će se provesti još jedna, ponovljena. Zatim će se izrađivati izvještaji s primjedbama i prijedlog plana, a onda će se konačni UPU usvajati na sjednici Gradske skupštine. I tek se tada može početi s projektiranjem zgrada, uređenjem okoliša i javnih površina te gradnjom.
– Primjerice, gradnja novog raskrižja na Zagrebačkoj cesti nije moguća bez važećeg UPU-a jer nemamo lokacijsku dozvolu i to nas onemogućuje da krenemo s radovima – objašnjava Kolega. Čim se ta prepreka ukloni, dodaje, kreće se u ishođenje građevinske dozvole i započinju radovi.
Izrada plana već je jednom bila pokrenuta, a javna rasprava održana, no prethodni je investitor odustao pa onda UPU nije ni donesen. A tvrtka Sesvete park, ističe direktor, redovito komunicira i odlično surađuje s gradskim odjelima te apelira da gradonačelnik Tomislav Tomašević dâ pristanak za održavanje javne rasprave jer su, poručuje također, sve prethodne proceduralne aktivnosti izvršene i plan je spreman.
U gradskoj upravi pak podsjećaju kako je Skupština u travnju 2023. donijela odluku o izradi izmjena i dopuna GUP-a Sesveta. Dosad je, ističu, uz proceduru gradskog projekta proveden javni natječaj za odabir stručnog rješenja UPU-a te je na temelju njega izrađen i program za urbanistički plan. – Donesene su i odluke o realizaciji gradskog projekta te o izradi UPU-a zone Badel, a potonja je definirala ciljeve i programska polazišta. Sukladno tome izrađen je prijedlog plana za koji je provedena javna rasprava u trajanju od 30 dana – kažu.
Javna rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna GUP-a Sesveta, dodaju, očekuje se početkom jeseni, a nakon što se usvoji, planira se raspisivanje urbanističko-arhitektonskog natječaja. Rješenje koje pobijedi, zaključuju na Radićevu trgu, poslužit će kao osnova za izradu UPU-a.
Prvu zagrebačku tvornicu alkoholnih pića i likera osnovali su prije 163 godine Gracijan Mihić i Eugen Sabljić u današnjoj Vlaškoj ulici. Nedugo potom preuzeo ju je Franjo Pokorny, koji je i proširio proizvodnju likera, voćnih destilata i octa. Njegovi proizvodi osvojili su brojne nagrade, a za zasluge ga je odlikovao i car Franjo Josip I. Tijekom desetljeća mijenjala je vlasnike i nazive, a 1950. je spojena sa sesvetskom tvornicom Marijan Badel te se u tu četvrt i preselila. Tada je zauzela i vodeću poziciju na domaćem tržištu, a 1991. je reorganizirana i do danas djeluje pod nazivom Badel 1862.
Otvori KEKS Pay
Naravno nigdje u članku nema odgovor na pitanje kako je ta ogromna parcela tri puta promjenila vlasnika! Novinari dajte si truda pa provjerite . I naravno odgovor na pitanje tko je zaradio na prodaji 6 silosa -Inox . U kojimaa se spremala kemija za izradu octa i u neke skladištio ocat. svaki zapremnine nešto više od 1000 kubika. O ovoj temi znam puno a također u ovu igru su ukljućene neke familije kriminalnog miljea što dodatno začinjuje samu temu.. Što se tiče Zagrebačke ulice ,nju treba svakako proširiti na tri trake od Ljudevita Posavskog do križanja Ninske i Bistričke . a Bistričku po dvije trake do Trakoščanske. Tako bi se izbjegle gužve koje su ovdje najveće u usporedbi sa cijelim područjem grada Zagreba. Tada se ostvaruju uvjeti i za proširenje ulice Ljudevita Posavskog (proširenje nadvožnjaka) sa dovoljnim zelenim pojasom radi bolje prometne komunikacije sjever-jug i same kvalitete života građana tog dijela Sesveta.