Svaki mjesec 140 tisuća kuna. Ne za popravak mostova, ne za sapune i toaletni papir u vrtićima, ne za održavanje vodovodne mreže. Svaki mjesec 140 tisuća kuna Grad Zagreb daje za “stupiće za sprečavanje prolaska vozila”, za aluminijske i elastične, i tako posljednjih deset godina. Jest, svake godine od 2010. iz gradskog su se proračuna izdvojila gotovo dva milijuna kuna, što smo doznali nakon novog natječaja za stupiće koji je raspisan krajem rujna.
Postavili gotovo 18 tisuća
Za dva i pol milijuna kuna, stoji u dokumentaciji, nabavljat će se nove barikade za automobile, njih 6800, a radit će se s pomoću njih i ograde “za gradove i parkove” jer kupuje se i 500 spojnih letvi. Točne lokacije na koje će se postavljati nisu navedene iako smo pomislili da u Gradu postoji prometni stručnjak koji unaprijed određuje gdje bi stupići trebali niknuti, ali kako nam je objasnio pročelnik Ureda za prostorno uređenje Dinko Bilić, sama montaža prepreka radi se na drukčiji način.
– Stupići se postavljaju i održavaju na temelju zahtjeva građana, četvrti, mjesnih odbora, osnovnih škola, dječjih vrtića, ministarstva te drugih javnih institucija i službi te po službenoj dužnosti na lokacijama na kojima se za to pokaže potreba – kaže Bilić, koji ističe i kako je većina stupića “postavljena radi sprečavanja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja po nogostupima, pješačkim stazama i zonama te sprečavanja prometovanja vozila po površinama koje za to nisu namijenjene.
– Radi sprečavanja nepropisnih manevara, skretanja i prestrojavanja te vizualnog sužavanja kolnika radi smirivanja i usmjeravanja motornog prometa postavljaju se elastični stupići. Oni se postavljaju na razdjelnim crtama kolnika, poljima za usmjeravanja prometa, u zonama križanja te drugim mjestima gdje je utvrđeno da vozači krše prometne propise i time ugrožavaju sebe i druge sudionike u prometu, odnosno na mjestima na kojima zbog toga učestalo dolazi do prometnih nezgoda ili nesreća – kaže pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, kojeg smo pitali i koliko je tih elastičnih stupića stiglo u Zagreb u posljednjih deset godina.
'Ne služe ničemu'
Njih je 3700, rekao je pročelnik, koji nam je objasnio i kako je u posljednjih deset godina postavljen i 21 podizni stupić “radi sprečavanja kretanja vozila bez odgovarajućih dozvola kroz područja pješačkih zona gdje je ograničena mogućnost kretanja
vozila”. Pitali smo i koliko je to sve skupa koštalo, ali nije nam odgovorio, baš kao ni koliko ima plastičnih stupića, ali ni na pitanje koliko ih je aluminijskih. Uputio nas je na Holding jer oni su zaduženi, kaže, za potonje.
– Podružnica Zagrebačke ceste od 1. siječnja 2010. godine do 30. rujna 2020. godine postavila je 17.952 metalna stupića tipa “Zagreb” – kazali su nam u Holdingu, iz kojeg cijenu također nisu poslali.
Nema ni veze jer iz prethodnih natječaja za nabavku stupića nije teško izračunati da jedan aluminijski, odnosno ovaj “tipa Zagreb” košta 766 kuna, dok je prosječna cijena jednom elastičnom 795 kuna. Prosječna jer ona ovisi o visini samog stupića, koji dolazi u tri kategorije.
U svakom slučaju, nakon računice, 13,8 milijuna kuna “otišlo” je na “tip Zagreb”, dok su elastični plaćeni tri milijuna kuna. Ili, otprilike 1,7 milijuna kuna godišnje posljednje desetljeće stajali su stupići. Metalni, kaže prometni stručnjak Goran Husinec, još i imaju smisla, ali plastični koji se u posljednje vrijeme sve češće postavljaju, nikako.
– Metalni štite pješake sleti li vozilo s ceste jer mogu usporiti automobile. Plastični, međutim, ne služe ničemu, pogotovo zato što su vozači shvatili da ih i pri samom parkiranju mogu saviti pa nekad to rade i namjerno – kaže prometni stručnjak, kojeg pitamo i bi li se raspodjela stupića po gradu trebala nekako drukčije organizirati. Gradske četvrti znaju gdje im oni trebaju, kaže Husinec, ali da bi stručnjaci trebali pogledati lokacije i odrediti jesu li stupići potrebni, to svakako.
Još jedan za komediju zvanu javna nabava grada Zagreba