Nakon više od 40 godina nikad dovršena polovina Centra kulture Dubrava u Grižanskoj ulici u prosincu je došla u stopostotno vlasništvo Grada Zagreba, čime su konačno riješene sve imovinskopravne prepreke za dovršetak derutnog objekta i njegovo dovođenje u funkciju, a sada je u tijeku izrada elaborata koji će pokazati mogućnosti uređenja i buduću namjenu.
Natječaj koji je Grad raspisao, a vezan je za izradu dokumenta koji bi trebao pokazati u kakvom je stanju kompleks u četvrti na istoku Zagreba, trajao je do jučer. A posao uključuje analizu dovršenog dijela zdanja u kojem djeluje Centar za kulturu, ali i one polovine koja je već desetljećima u "roh-bau" fazi. Izrada elaborata trebala bi trajati dva mjeseca od uvođenja u posao, a procijenjena vrijednost natječaja je 90.000 eura.
– Izrada stručne analitičke i projektne podloge služi za utvrđivanje prostornih, funkcionalnih, tehničkih i konstrukcijskih mogućnosti prenamjene i rekonstrukcije (dogradnje ili nadogradnje) u predmetnim građevinama, u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom i drugim relevantnim propisima – ističe se u projektnoj dokumentaciji. Tvrtka koja bude odabrana na natječaju ima zadatak obaviti arhitektonsku i geodetsku snimku cijelog kompleksa, izraditi analizu koja će izložiti kakve su mogućnosti za planiranje prostora te dostaviti elaborat stanja građevinske konstrukcije za cijelo zdanje. Nakon dostavljene dokumentacije Grad će, dakle, imati puno bolji pregled trenutačnog stanja cijelog kompleksa, čime će se konačno stvoriti preduvjeti za konkretnu realizaciju zahvata koji stanovnici Dubrave čekaju više od četiri desetljeća.
Bazen špansko
Priča iza nikada dovršenog objekta, kako smo već pisali, duga je i komplicirana. Još sedamdesetih godina prošlog stoljeća pojavila se ideja o gradnji velikog kulturno-poslovnog centra koji bi služio potrebama cijelog istočnog dijela metropole, a početkom osamdesetih na velikoj parceli omeđenoj Avenijom Dubrava i Grižanskom ulicom dovršen je kostur zgrade. Već nekoliko godina poslije, međutim, počelo je "cjepkanje" vlasničkih dijelova objekta, što je zakompliciralo nastavak projekta. Tijekom devedesetih i 2000-ih godina dio nekretnine završio je u vlasništvu Grada Zagreba, a dio u vlasništvu privatnika. Dodatnu komplikaciju izazvala je činjenica da zemljišnoknjižni i katastarski podaci nikad nisu bili do kraja usklađeni.
Dio kompleksa koji je u vlasništvu Grada tijekom godina uređen je i postao Centar kulture Dubrava, gdje se održavaju kvartovski događaji, koncerti i kazališne predstave za djecu, dok je ostatak postupno propadao. Na sjednici Gradske skupštine u prosincu prošle godine usvojen je, pak, zaključak kojim se Gradu odobrava da, za sedam milijuna eura, kupe ostatak kompleksa, čime je završena komplicirana imovinskopravna zavrzlama.
A kako piše u objašnjenju dokumenta kojim se odobrava kupoprodaja, planovi Grada za prostor su veliki. Zbog manjka kvadrata u matičnom objektu Kulturnog centra na Aveniji Dubrava, dio kazališnih programa izvodi se u Cerskoj 1, a nemaju se gdje odvijati ni koncerti i drugi veći događaji. Skučena je i knjižnica, koja opskrbljuje više desetaka tisuća čitatelja. – Mala dvorana adekvatna je jedino za prezentacije i projekcije te ima samo sto mjesta. Iz navedenih razloga gotovo svi programi održavaju se u predvorju centra u improviziranim, a ne profesionalnim uvjetima. Odaziv publike na sve programe Centra iznimno je velik, a zbog prostornih ograničenja ne može se korisnicima ponuditi dovoljno mjesta na predstavama, koncertima, radionicama i drugim programima – napominje se u dokumentu.
Proširenje je stoga nužno, a u novim kvadratima bilo bi mjesta za sav dodatni sadržaj koji stanovnicima Dubrave treba. Predlaže se tako uređenje polivalentne i koncertne dvorane, izložbenih prostora, ali i konferencijskih prostorija kako bi se u Kulturnom centru mogli odvijati i stručni skupovi, predavanja i druga događanja za potrebe cijele četvrti.
– Predlažu se prostori različitih kapaciteta za istraživanja i probe izvedbenih umjetnika, osobito mladih, specijalizirani prostori za proširenje radioničkog rada, ali i manji polivalentni prostori poput društvenih "dnevnih boravaka", čitaonice, slušaonice, prostora za društvene igre. Ured za kulturu predlaže da se dio prostora namijeni i za dijeljeni radni prostor, odnosno "coworking" za kulturne i povezane djelatnosti lokalnih inicijativa. Prenamjena, uređenje i opremanje predmetnog prostora u ove svrhe predstavlja važan strateški i infrastrukturni zahvat ne samo zbog povećanja prostornih kapaciteta nego i povećanja dosega u lokalnoj zajednici – ističe se u obrazloženju dokumenta. •
Otvori KEKS Pay
