Dvije godine nakon zagrebačkog potresa je sve isto, nepromijenjeno, neobnovljeno, gotovo netaknuto. Rezultati rada: dva ministra, dva gradonačelnika, dva zakona, jedna obnovljena škola, jedna srušena zgrada i niti jedna započeta obnova stambenih zgrada - podsjetili su na stanje u metropoli iz inicijative SOS Zagreb ususret godišnjici potresa.
U zagrebačkom potresu, kažu, oštećeno je 6000 objekata do sada je srušena jedna zgrada dok njih 5999 čeka svoj red obnove.
- Dvije godine od zagrebačkog potresa niti jedna višestambena zgrada nije niti počela post-potresnu obnovu po Zakonu o obnovi. Sve što je u procesu obnove je rezultat samoobnove, odnosno napora građana, vlastitih sredstava, uloga vremena i zdravlja. No,
samoobnova nije i ne smije biti rješenje za obnovu Zagreba nakon potresa. Građani traže da Država, Vlada i Grad budu motor i mašina provedbe obnove nakon potresa, a ne da njihova birokracija i administracija budu njezin kočničar - govore iz SOS Zagreb
Predano je, dodaju više od 1000 zahtjeva za povrat sredstava za hitne sanacije za koja do danas građanima nisu isplaćena sredstva. Riječ je o sredstvima za sanacije oštećenja dimnjaka i zabatnih zidova.
- Građani su se zadužili kod banaka, podigli pričuve i do 15 kuna po četvornom metru, što ih sprječava da sami ulaze u eventualna nova zaduženja i financiranje samoobnove. Traže hitnu isplatu sredstava na ime hitnih sanacija, hitan kontakt Države, Ministarstva, Fonda za obnovu sa svim upraviteljima i predstavnicima suvlasnika kako bi dobili informacije o statusu svojih Zahtjeva i roku isplate te prilagodbu komunikacijskih kanala današnjem vremenu s ciljem brze razmjene informacija i hitne reakcije, pa time i isplate novčanih sredstava. Ljudi i dalje žive u neljudskim uvjetima i već drugu zimu provode u kontejnerima. Potrebna je hitna aktivaciju državne imovine - stavljanje stanova u vlasništvu države u službu te hitnu i prioritetnu uskladu sa strukom oko zamjenskih kuća kroz pojednostavljenje procedura planiranja, projektiranja i izvođenja - navode iz incijative za obnovu.
U ove dvije godine čak ni nakon dva donesena Zakona o obnovi, dodaju, natječaji koje Fond za obnovu raspisuje propadaju jer se projektanti i građevinski izvođači ne javljaju na njih.
- Građani traže donošenje plana obnove po etapama (linijska, blokovska) te hitni i prioritetni sastanak sa udrugama, komorama, udruženjima pri HUP i HGK s ciljem aktiviranje dionika (projektanti, izvođači) kako se ne bi i dalje događala poništenja natječaja zbog nedovoljnog interesa te da se svi natječaji učine međunarodnima kako bi se regrutirali i resursi izvan Hrvatske. Iz EU Fonda Solidarnosti namijenjenog za obnovu zgrada javne namjene do sada je iskorišteno manje od 4 posto sredstava, a rok za iskorištenje 683,7 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti EU je lipanj 2023. Potrebno je hitno ubrzavanje procedura u planiranju i provedbi s ciljem iskorištenja maksimalnog dijela sredstava koja su već uplaćena državi na ime obnove javnih zgrada te poseban fokus na obnovu škola, vrtića, domova zdravlja i bolnica - apelira SOS Zagreb.
Potrebno je, ističu, hitno donošenje i uspostava organizacijskog modela i plana obnove,donošenje ustroja i definiranje jasne vertikale odgovornosti, a samim time i definiranje obveza, garancija i rokova svih uključenih strana u pokretanje i provedbu post- potresne obnove.
- Imamo potpuno disfunkcionalan Stručni savjet za obnovu koji se od osnivanja do danas, prema javno dostupnim podacima, sastao 3 puta. O planovima i radu Savjeta, sastancima, zaključcima i provedbenom planu javnost nije informirana, stručnjaci ga napuštaju, dok istovremeno brojnost ljudi zaposlenih u administraciji i veličina aparata ostaje kočnica umjesto resurs za brzinu i efikasnost obnove. Građani traže hitno osnivanje Radne skupine koja koordinira svim uključenim stranama - ministarstvima, Zavodima, Fondom, upraviteljima, Udrugama; te hitnu re/organizaciju internih kapaciteta sa jasnim odgovornostima i rokovima, regrutaciju vanjskih kapaciteta te formiranje Savjetodavnog tijela koje aktivno radi na rješavanju pitanja obnove - kažu iz SOS Zagreb.
- 30 godina od osnivanja samostalne države, isto toliko od ustroja slobodnog tržišta, 9 godina od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, i 2 godine od zagrebačkog potresa, u Hrvatskoj nije donesen Zakon o upravljanju i održavanju građevina - dodaju.
Zagrebački potres je, tvrde, na najgori način ogolio problematiku zakonski neregulirane odgovornosti i obaveza prema održavanju i upravljanju imovinom.
- Zagrepčani traže hitno donošenje Zakona o upravljanju i održavanju građevina kojime će se definirati jasne obveze i odgovornosti kako Upravitelja tako i suvlasnika prema vlastitoj imovini, njezinom održavanju i očuvanju vrijednosti. 2 godine od zagrebačkog potresa, SOS Zagreb smatra jednim od ključnih propusta Države, Vlade i Grada činjenicu da javnost i građani nisu osviješteni da su subvencijska sredstva namijenjena za post-potresnu obnovu Grada prilika za građane da obnove svoju imovinu bez vlastitog financijskog troška ili zaduženja. Za očekivati je da će u dogledno vrijeme iz dva razloga trošak post-potresne obnove biti prebačen na teret građana i suvlasnika: isteći će vremenski rok za iskorištenje sredstava Fonda solidarnosti namijenjenih obnovi javnih zgrada, zbog čega će država posegnuti u sredstva namijenjena obnovi višestambenih zgrada; promjenama zakona i regulative, za očekivati je da će u nadolazećem periodu obnova postati obaveza o vlastiti trošak suvlasnika - zaključuju iz SOS Zagreb.
ako je tko kriv, kriv je bandić. nema tko drugi. sadašnji gradonačelnik je obećao sadnju drveća! nek sirotinja kroz prirez plaća obnovu stančića od stotinjak kvadrata naše avangarde i ekološki osvještenih aktivista.