Škrinja od 250 godina najstariji je predmet koji stoji u potkrovlju stare pučke škole u Gračanima.
A krajcar pronađen u škrinji možda je i stariji. Prostor koji je nekad služio za podučavanje učenika do 4. razreda članovi Hrvatskog seljačkog pjevačkog društva “Podgorac” ispunili su starim tradicijskim uporabnim predmetima. Sve su ih koristili njihovi preci u tom danas zagrebačkom kvartu, a u prošlosti selu pokraj Zagreba. Želeći predočiti i sačuvati uspomenu na način života stanovnika Gračana kroz povijest, na adresi Isce 15 izložili su teške masivne ormare punog drva, drvene škrinje, korita za pranje, krevete, stare ručno rađene plahte, preslice kojima su nekad žene prele vunu...
Ručno pleteni opanci
– Tu su i prigorske nošnje našeg kraja, i muške i ženske, koje gotovo više nitko ne izrađuje, a i ručno pleteni opanci – kaže Krešimir Banek, zadužen za Zavičajni muzej.
Ideju o muzeju pokrenuo je 2007. tadašnji predsjednik HSPD “Podgorac” Marijan Sekula, i to u povodu proslave stote godišnjice društva. Trebalo je, ističe Banek, godinu i pol da se obiđu sve kuće i stare gračanske obitelji, čiji su članovi detaljno pretražili i ispraznili stare podrume i tavane. U to vrijeme stara pučka škola tek se obnovila pa su njeno potkrovlje odlučili iskoristiti u muzejske svrhe. Sada posjeduju tristotinjak predmeta, a ima i onih koji odavno više nisu u upotrebi.
– Kao što su rifljače za pranje, korita, stare vage... U vitrinu smo stavili i crno-bijele fotografije iz života Gračana. Može se vidjeti kako su škola i učenici izgledali 1928. godine, tu su stare svjedodžbe, potvrde o državljanstvu, kupoprodajni ugovori još iz doba Kraljevine Jugoslavije... – nabraja Krešimir Banek, dodajući da čuvaju i 12 crteža olovkom na papiru umjetnika amatera Ivice Drumsyja na kojima su detaljno prikazane i dokumentirane poznate povijesne građevine toga kraja, poput gračanskog mlina vodenice, jednog od rijetkih u Zagrebu koji još radi. Obično one koji dođu u Zavičajni muzej, kaže Banek, pošalju na mlin u ulici Gračanski ribnjak u vlasništvu obitelji Banić. U funkciji je od 1773. godine, a još melje žito.
Dozvola za “tjeranje obrta”
– U sklopu mlina nalazi se i mlinareva soba u kojoj su razni tradicijski predmeti koji su se koristili u to doba. Tako su sačuvane stare dozvole za “tjeranje mlinarskog obrta” i bilježnica plaćanja pristojbi za pravo na mlinarenje, takozvanu melinšćinu – kaže Banek.
Ovaj je mlin u Gračanima 1979. proglašen spomenikom kulture, a 2003. i kulturnim dobrom. Za razgled muzeja potrebno je nazvati radi dogovora sljedeće osobe: Krešimir Banek – 099 467 5063, Ivan Haramija – 098 413 429, Zdravko Radić – 099 355 4095.
