Raznobojni sag s cvjetnim uzorkom zašarenio je travnjake Botaničkog vrta. Visibabe, jaglaci i šafrani ove su godine nagovijestili proljeće ranije nego ikad pa je odlučeno da će se zeleni dragulj u srcu metropole otvoriti danas. Od devet sati sedam dana tjedno Zagrepčani tako mogu uživati u šetnji njegovom čudesnom šumom i na trenutak zaboraviti da se nalaze u centru gotovo milijunskog grada.
– Visibabe cvatu pod snijegom pa nije čudno što su tu, no šafrani su ove godine stigli dva tjedna ranije nego lani, što nas je sve iznenadilo – govori Vanja Stamenković, voditelj Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, u kojemu raste dvadesetak proljetnica.
Učinak klimatskih promjena
Uz svima znane ranoproljetne “zvijezde” poput jaglaca, ljubičica, šafrana i visibaba, pod krošnjama moćnog drveća možete susresti i neke puno rjeđe “face”, poput drijemovca, ozimice, procjepaka, kukurijeka, šupaljki, kockavica... Nakon njih, na redu su tulipani i narcisi koji koncem ožujka najavljuju skori cvat krošnji magnolija i trešanja, vrijeme kada Botanički vrt postaje najčarobnije mjesto u gradu.
– Vrijeme proljetnica kratko traje. Nakon druge kiše, više ih nema pa želimo da ih Zagrepčani vide dok još mogu – objašnjava Stamenković. Proljetnice u Botaničkom vrtu uzgajaju posljednjih pedesetak godina. Od nekoliko posađenih jedinki same su se raširile po gotovo svim travnjacima. Divlje su to vrste koje vole netaknutu prirodu pa se o njima ne brinu zaposlenici, već dvonožni, četveronožni i šesteronožni stanari vrta.
– Njihovo sjeme šire voluharice, ptice, mravi, kukci... Mi najesen oplemenjujemo tlo, dodajemo zemlju i nasjeckano lišće kako bismo postigli da im uvjeti budu što idealniji – naglašava Stamenković. Na obližnjem drveću pak vise kućice nalik onima za ptice, no u njima žive drukčiji stanari.
– Izgradili smo ih za pčele samotarke. One žive u cijevima unutar kućice i grade gnijezda, a puno su bolji oprašivači od zadružnih pčela – objašnjava voditelj Botaničkoga vrta.
Stanište je ono i za nekoliko vrsta leptira te dvadesetak vrsta mrava, a svi doprinose bioraznolikosti. Zbog toga se i kosi ručno kako bi im vlati trave pružale okrilje. Zbog proljetnica, ali i ostalog bilja, hodanje izvan staza strogo je zabranjeno.
Kamelije i na otvorenom
– Ljeti se prostori čine kao travnjaci, no na njima klijaju proljetnice i druge biljne vrste pa ih se hodanjem može trajno oštetiti – upozorava Stamenković dok nam pokazuje proplanak pun visibaba i šafrana.
– Ovo je dječji vrtić. Prije pet godina tu je bila jedna visibaba i čuperak šafrana, a sada je cijela zajednica – zadovoljno kaže. Branje proljetnica, dodaje, također je strogo zabranjeno jer ih se time može trajno uništiti pa su zato zaštićene zakonom. Razlog ovako ranom cvatu indukcijske su temperature, odnosno one iznad 10 Celzijevih stupnjeva na kojima biljke pupaju.
– A takve su temperature u Zagrebu obilježile čitav siječanj. Zbog specifične mikroklime u gradu je toplije nego drugdje, no nije isključeno da će nas poharati neka hladna fronta kao lani, što biljkama nikako ne odgovara. Mnoga naša stabala zbog toga lani nisu imala cvjetova ni sjemenki – govori Stamenković. Razlog ćudljivog vremena, kaže, klimatske su promjene, čiji učinak u Botaničkom vrtu jasno zamjećuju zadnjih desetak godina.
– Osjeća ih većina biljaka u vrtu. Zime su tople, nema snijega, a ljeta vrela i sušna, što škodi starim europskim vrstama poput hrasta, jasena i bukve. Oni su relikti iz vremena kada je naš kontinent bio hladniji i zeleniji – navodi. S druge strane, više temperature pogoduju vrstama koje vole toplije krajeve pa u Botaničkom vrtu tako u zadnje vrijeme na otvorenom uspijevaju kamelije.
– Klimatske promjene zasad ne ugrožavaju proljetnice, no ako se planet nastavi zagrijavati ovakvom brzinom, nije isključeno da će i one migrirati u hladnije krajeve – upozorava Stamenković.•
