Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Prvi put u povijesti naplaćuju ulaz: Cijena će biti 10 kuna, no neki negoduju

Nužna su stalna ulaganja, a objekte je pogodio i potres, kaže Vanja Stamenković
24. veljače 2021. u 09:55 10 komentara 3073 prikaza
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/9

Jedino je to mjesto gdje se u teglici može kupiti endemska velebitska degenija. Može se ondje i “posvojiti” najstarija drvena klupica u Zagrebu ili pak otići na šarmantan zahod koji je konstruirao urbanist zaslužan i za izgled gradske jezgre Milan Lenuci. Botanički je vrt iznimno vrijedan za metropolu, ali i državu, i po mnogočemu drugome, zbog čega je vijest da 132 godine stara institucija u nadležnosti Sveučilišta u Zagrebu, odnosno Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, prvi put u svojoj povijesti počinje naplaćivati razgledavanje gromoglasno odjeknula. Cijena ulaznice od sredine ožujka ili početka travnja, kada će vrt otvoriti, pa sve do studenoga bit će 10 kuna, a za učenike i studente pet.

Botanički vrt Teška vremena Botanički vrt u Zagrebu uvodi naplatu ulaznica

Prioritet je staklenik

Manje je to od jedne kave, no nerijetki Zagrepčani na društvenim mrežama izražavaju nezadovoljstvo. Imaju, kažu, pravo na besplatan ulaz jer je obećano da će uvijek tako biti. A zašto se uopće uvode ulaznice?

– Botanički vrt je i prije potresa zahtijevao prijeko potrebnu brigu i ulaganje za koje nismo imali novca. Infrastruktura je dotrajala i stara. Prošla godina nas je, što pandemijski, što potresno, dotukla i morali smo uvesti ulaznice da skupimo barem nešto za obnovu. Od Sveučilišta dobijemo nekoliko stotina tisuća kuna, a od Grada 1,5 milijuna dotacije na godišnjoj razni i, kad se sve to zbroji, jedva pokrijemo osnovne troškove – objašnjava voditelj Vanja Stamenković.

Pokušali su tri puta aplicirati na natječaje EU za sufinanciranje projekata, no dosad im nije pošlo za rukom. A bez većih investicija, ističe, nema pomaka.

 | Autor : Marko Lukunic/PIXSELL Foto: Marko Lukunic/PIXSELL 22.02.2021., Zagreb - Botanicki vrt nakon 130 godina pocinje naplacivati ulaznice. Ravnatelj Vanja Stamenkovic Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

– Ljudi moraju, među ostalim, shvatiti i da Botanički vrt nije javni park, već institucija jednako kao, primjerice, Zoološki, gdje nikome nije upitno to što se plaća ulaznica. Za usporedbu, u Ljubljani i Beogradu cijena je za botaničke vrtove desetak eura – kaže Stamenković.

Prioritet obnove trenutačno im je staklenik koji datira iz 1890-ih. Počeli su prije nekoliko godina s restauracijom podrumskog dijela i sjeverne zgrade, no tu je priča stala. Kako su zidovi usto popucali u potresu, gube vlagu pa su floru morali preseliti, a sami nisu smjeli previše intervenirati. Sve što se pak u vrtu radi moraju odobriti konzervatori jer je institucija i spomenik kulture.

 | Autor : Marko Lukunic/PIXSELL Foto: Marko Lukunic/PIXSELL 22.02.2021., Zagreb - Botanicki vrt nakon 130 godina pocinje naplacivati ulaznice. Ravnatelj Vanja Stamenkovic Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

– Sad slijedi najskuplji dio, za koji bi nam ugrubo trebalo oko osam milijuna kuna. Tu spada zamjena stakla, parapetnih zidova, konstrukcije, opreme… Kad se to dovrši, vrt će se moći posjetiti i u zimskom razdoblju – objašnjava voditelj i dodaje da zaista pažljivo raspoređuju svaku kunu koju imaju na raspolaganju pa su tako, primjerice, novcem od rasprodaje biljaka koja je bila prije nekoliko mjeseci kupili novi traktor.

Milijune vrijedi i zamjena vanjske ograde, koja je također oštećena, a potrebno im je i oko 80.000 kuna za novi spremnik u vodocrpilištu kako bi uz pomoć njega zalijevali 5000 biljnih vrsta koje čuva “stara dama” u centru grada. Sagrađen je još 1933. i rijedak je primjer vodocrpilišta u Zagrebu podignutog prije Drugog svjetskog rata.

 | Autor : Marko Lukunic/PIXSELL Foto: Marko Lukunic/PIXSELL 22.02.2021., Zagreb - Botanicki vrt nakon 130 godina pocinje naplacivati ulaznice. Ravnatelj Vanja Stamenkovic Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

– Pokušavamo ga osposobiti, čime bismo godišnje uštedjeli vode za oko 100.000 kuna. Također je dodatno oštećen u potresu, no srećom je bunar ostao netaknut – navodi Stamenković, dodajući da i stogodišnja gospodarska zgrada vapi za “ušminkavanjem” jer je trula i prokišnjava.

Željeli bi, ističe, s jedne strane vrtu “udahnuti” novi život i podići interes ljudi za botaniku, a s druge nemaju dovoljno resursa za sanaciju, modernizaciju i obogaćivanje sadržajima. Lani su zbog pandemije imali svega dvadesetak tisuća posjetitelja, a godinu prije bilo ih je čak i od 100.000 do 150.000 po sezoni.

– Uza sve ostalo što se zbilo u 2020., i ove promjene vremena te iznadprosječno visoke temperature otežavaju nam situaciju. Proljetnice su, primjerice, izišle već u siječnju i budući da je im je u ranijem dijelu godine toplo, brzo će nestati. Zapravo i prije nego što proljeće uopće počne – objašnjava.

Zagreb: Jedinica za zadržavanje i prepratu PU zagrebačke na Oranicama UHIĆEN dvojac Pomogli joj prodati stanove pa novac zadržali za sebe

Imao i morski akvarij

Začetnik ideje o vrtu, podsjetimo, bio je Bohuslav Jiruš, prvi profesor botanike na zagrebačkom Sveučilištu, a njegov nasljednik Antun Heinz uspio ju je provesti u djelo. Sagrađen je u pejzažnom ili tzv. engleskom stilu sa skupinama drveća i grmlja na nepravilnim poljima arboretuma i uz neravne šetnice. Južni cvjetni parter jedini je pak u simetričnom francuskom stilu. Prva ekskurzija na kojoj su se skupljale biljke za vrt bila je 1908. te su botaničari kući došli sa 128 vrsta koje su detektirali u okolici Zagreba i Samobora te u Gorskom kotaru. Mnogima je možda nepoznata zanimljivost morski akvarij iz 1911., koji je godinama bio prava atrakcija.

Nalazio se u sklopu staklenika, no srušen je jer je bio potreban prostor za palme, a i održavanje je bilo preskupo. U ratnom je razdoblju zbog bombardiranja bio zatvoren, a trebale su i godine da se oporavi. Zbirke su se unatoč svemu širile, a 1971. zakonom je zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture. Oko stotog rođendana počeli su radovi za kojih su, primjerice, uređena jezerca i kultni crveni mostić, a desetljeće nakon toga bazen s fontanom, portal glavnog ulaza i izložbeni paviljon iz 19. stoljeća. 

ponosna žena
Jelena Đoković brutalno spustila novinaru koji je ponizio Novaka: 'Dodaj tu još jednu imenicu'
Digitalizacija zdravstva
Hrvatsko zdravstvo
Moderna rješenja našeg zdravstva: Donosimo vam priču o naprednim tehnologijama hrvatskog zdravstva
  • Fletcher:

    Prioriteti se znaju. Za bunde i nakit se nađe u proračunu dok ćemo za Botanički još posebno plaćati. Je li tako Milane?

  • jorgen:

    Žalosno je da grad ne može odvojiti potrebna sredstva za jedan jedini maleni botanički vrt u središtu grada. A novac se rasipa i dijeli - naravno, tamo gdje postoji privatni interes. Da se Bandićevci bave botanikom ili preprodajom bilja - ... prikaži još! vjerojatno ne bismo imali samo jedan, nego deset botaničkih vrtova, prepunih egzotike.

  • TomislavL:

    Ako voditelj Botaničkog vrta Stamenković obmanjuje javnost, zašto mu vi novinari to dopuštate? Zašto prenosite njegove neistinite tvrdnje, bez da ste ih provjerili, iako je to vrlo lako učiniti? Dakle, u Ljubljani se ulaz u Botanički vrt ne naplaćuje. To ... prikaži još!o svatko može provjeriti na njihovim stranicama. Htio sam staviti link, ali mi to nije dopušteno, pa pronađite sami, nije teško.. Ulaz se naplaćuje samo za organizirane grupe i u zatvorene prostore poput staklenika, no, ulaz u otvoreni dio vrta je za pojedince besplatan. Pored toga, 20 km od Ljubljane se nalazi arboretum „Volčji potok“ veličine 84 hektara i tamo ulaznica iznosi 8,5 eura, ali to je park nekoliko desetaka puta veći od Botaničkog vrta i po svemu ostalom ta dva primjera nisu za usporedbu. Isto tako je smiješna usporedba zoološkog i botaničkog vrta. Nadalje, samo letimična provjera na internetu pokazuje da se npr. ni u Beču ni u Parizu ne naplaćuje ulaz u otvoreni dio tamošnjih vrtova (linkovi zabranjeni). A to što su tri puta neuspješno aplicirali za EU fondove, Stamenković navodi kao neku nesretnu okolnost, a ne pokazatelj njihove nesposobnosti. Neka im Grad Zagreb prestane iz džepa Zagrepčana uplaćivati 1,5 milijuna kuna godišnje, pa neka onda naplaćuju ulaz, iako su od Grada Zagreba svojevremeno zemljište dobili upravo pod uvjetom da park bude otvoren za građane. Ako svi drugi mogu raditi ... (zabranjeni uvredljivi izrazi) od građana, zašto bi to "pravo" bilo uskraćeno upravi Botaničkog vrta?!