Nekad su se stanovnici stare Knežije vraćali nakon posla četrnaesticom te silazili na trećoj stanici od starog Velesajma (danas Studentski centar i Tehnički muzej) i ispod podvožnjaka stizali do samo dvije veće ulice svog naselja – Knežije i Kalinovice.
Kada je Sava probila nasipe 1964., veći dio Trešnjevke našao se pod vodom. Kad se rijeka povukla u korito, prizemnice su obilježene raznobojnim oznakama koje su značile popravljati ili rušiti. U idućih nekoliko godina većina je srušena, a seosko-prigradski karakter Knežije gubi se gradnjom velikih stambenih blokova, o čemu govori Večernjak iz sredine 1970-ih.
Novo naselje smješteno između prometne Zagrebačke avenije na sjeveru, Selske ceste na zapadu i jugu te željezničkog nasipa na istoku postalo je suvremeni dio grada s mnoštvom zelenih površina i dvorana koje su preduvjet bogatog sportskog života.Danas tek pokoja kuća oživljava sjećanja na staru Knežiju, a na dugu tradiciju tog prostora podsjeća nas povijest Osnovne škole Horvati koja je sagrađena 1897. godine.
Nakon Drugog svjetskog rata sagrađena je crkva Marije Pomoćnice katoličkog reda salezijanaca.
