Iz SOS Zagreb poručili su kako ni nakon tri godine od zagrebačkog potresa nema planske, strukturirane i sustavne obnove Zagreba, s jasnim vremenskim horizontom i preuzetom odgovornošću.
-Unatoč promjenama ministara i osnivanjima raznih tijela, "stručnih povjerenstava" i Vladinih obećanja obnova Zagreba i dalje stoji. Njen izostanak daleko je veća afera i od INA-e, Petrokemije, Janafa i skandala oko nenamjenskog korištenja sredstava iz EU fondova- poručili su iz ove građanske inicijative.
Naveli su i nekoliko razloga za to,a jedan od njih je i to da je Vlada, umjesto da su se prvo definirali ciljevi obnove, pa onda prilagodili ili pisali zakoni, već u tri navrata pisala neprovedive Zakone o obnovi. Uz to, navode i da je zakonski okvir, bez obzira na dopune i izmjene, i dalje je nejasan i neefikasan te da se kontinuirano izmjenjuju razna postojeća ili formiraju nova stručna povjerenstva.
- Provode se kozmetičke organizacijske promjene koje počinju osnivanjem Fonda za obnovu kako bi proces bio brz i transparentan, a završava ukidanjem Fonda za obnovu kako bi proces bio "brži i transparentniji". Savjet za obnovu se raspao, već više od godinu dana ne održava sastanke i koordinacije s dionicima obnove- ustvrdili su iz SOS Zagreb.
Dodali su da svaki novi slučaj obnove zastaje već na početku te da u metropoli ne postoje priče o uspješnoj obnovi nakon potresa. pa se samim time niti ne mogu izdvojiti primjeri najbolje prakse niti uspješne procedure.
-Samoobnova se gura u prvi plan, a onda pada na istim problemima. Prvi koji su krenuli u samoobnovu poput zgrade u Boškovićevoj trenutno tuže državu jer ih "kažnjava" što su krenuli prema starom Zakonu, koji se tri puta mijenjao. Financijska sredstva odavno su osigurana – što alokacijom iz NPOO, što iz Fonda Solidarnosti, i drugih izvora EU fondova. Istovremeno, i bez obzira na iznimno produljenje roka korištenja, alocirana sredstva nisu niti približno iskorištena, a dio sredstava se u međuvremenu alocirao u druge svrhe- istaknuli su iz SOS Zagreb.
S druge strane, pojasnili su, obnova javnih zgrada, koja se financira iz Fonda, unatoč tome što je produljen rok korištenja za dodatnih godinu dana rezultirao je niti započetom,već i propalom obnovom zgrade Vlade i Sabora.
-Umjesto iz EU sredstava za obnovu, za obnovu kako javnih tako i privatnih zgrada, na koncu će biti korištena sredstva građana RH I povrh svega, od 2020. i potresa do danas, došlo je do rasta troškova građevinskih radova i materijala kao ključnih sastavnica za obnovu i gradnju od preko 40 posto čime smo, uslijed nečinjenja javnog sektora u proteklom periodu – doslovno izgubili više od 40 posto sredstava za obnovu. Gotovo je sigurno - troškove obnove Zagreba snosit će njezini građani. Ako obnova ikada krene- zaključili su
