Čim ogrjevna sezona završi, oni kreću u akciju. Točnije, bit će to oko 15. svibnja, kad će “zavrnuti pipu” i prekinuti toplinsku energiju koju puštaju prema radijatorima u zagrebačkim stanovima.
HEP Toplinarstvo tada počinje sa zamjenom dotrajalih cijevi u gradu. Opsežni radovi trajat će od iduće do 2023. godine, revitalizirat će 68,5 kilometara vrelovodne trase od ukupno 280, kolika je veličina distribucijske toplinske mreže. Velik dio novca namaknut će iz europskih fondova. Sredstva za modernizaciju zagrebačke toplovodne infrastrukture u iznosu od 57 milijuna eura, odnosno 424 milijuna kuna odobrila je i Europska komisija, čime će se pokriti oko 70 posto investicije od 573,2 milijuna kuna. Ostatak će, pak, financirati Hrvatska elektroprivreda.
Neće blokirati cijelo naselje
Cijevi će se tako obnoviti u Sigetu, Sopotu, Trnskom, Utrini, Donjem gradu, Folnegovićevu naselju, Krugama, Vrbiku, na Savici, Borovju, Sigečici, Gajevu, Staglišću, Jarunu, Srednjacima, Cvjetnom naselju, Trešnjevci i Voltinom.
– Točan plan radova znat će se prije kraja ogrjevne sezone, a mogu se odvijati samo kad se ne grije, odnosno od svibnja do sredine rujna ili početka listopada – govore iz HEP Toplinarstva te dodaju da neće ići naselje po naselje, već će se radovi odvijati paralelno u nekoliko naselja, no u njihovu manjem dijelu.
– Tako nećemo blokirati cijeli kvart, nego samo jedan njegov dio – kažu. Prilikom uvođenja u radove u obzir će se uzeti, dodaju, nekoliko različitih stvari, a među ostalim treba paziti da se ne preoptereti previše promet, što cestovni, što tramvajski.
– Revitalizacija se provodi tako da se stare, klasične, vrelovodne cijevi mijenjaju predizoliranim cijevima, koje imaju bolju izolaciju i izdržljivije su, a time će se omogućiti energetski učinkovit sustav centraliziranog grijanja – kažu iz HEP Toplinarstva. Spomenuta naselja najugroženiji su dijelovi grada, dodaju, a kriteriji po kojima su odabrali upravo njih su starost i stanje vrelovodnih cijevi koje se nalaze ispod površine. U dijelovima grada koji nisu obuhvaćeni ovim projektom sustav će mijenjati u skladu s redovnim godišnjim investicijskim planovima HEP-Toplinarstva kao što su to činili dosad. U posljednjih pet godina na području Zagreba, kažu, ukupno je revitalizirano i sagrađeno 35 km vrelovodne i parovodne trase.
Ovaj projekt, ističu iz Europske komisije, dovest će do velike uštede energije, posebice smanjenjem gubitaka topline, gubitaka u opskrbi vodom i troškova održavanja mreže.
– Pridonijet će i implementaciji zelene europske strategije povećanjem energetske učinkovitosti i smanjenjem emisija štetnih i stakleničkih plinova. Očekuje se da će se tijekom trajanja provedbe ove mjere ukupne emisije CO2 smanjiti za oko 280.000 tona. Komisija je utvrdila da je mjera nužna i proporcionalna. Zaključak je da će se potporom pridonijeti ciljevima Europske unije u pogledu energije i okoliša, a da se pritom neopravdano ne narušava tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu – priopćili su iz Europske komisije.
Bez grijanja jednu noć
Investicija je to veća od one u sklopu koje se rekonstruira rotor. On košta, podsjetimo, 331,7 milijuna kuna, od čega je 272,8 milijuna stiglo iz fondova Europske unije, 48,1 milijun iz državnog proračuna, dok je 11 milijuna dao Grad. No u ovom projektu Grad neće sufinancirati modernizaciju toplovodne mreže.
Radovima se najviše vesele stanovnici, posebice oni u Novom Zagrebu, gdje su samo u posljednjih godinu dana cijevi pukle pet puta. Prvo je u lipnju ove godine pukla cijev magistralnog vodovoda. Potom je mjesec dana poslije na Sarajevskoj popucala vodovodna cijev i stvorila poplavu, a u rujnu, gotovo na istom mjestu, dogodilo se isto. Dan poslije pod vodom je bilo parkiralište u Sopotu zbog još jednog puknuća, a početkom studenog pukao je magistralni cjevovod ispod Mosta mladosti, pa su stanovnici bili bez grijanja i tople vode jednu noć.
Na žalost previše novaca se troši bez veze. Obnavljaju se zgrade koje bi trebalo rušiti, prostorije za okupljanje roma u kojem nema roma, mijenjaju se plastični prozori na domu umirovljenika, a prjje nekoliko godina je zamijenjen veliki dio plastične stolarije smeđi, a sada mora biti bijelo. Baš danas gledam mijenja se crijep na dječjem vrtiću a crijep koji je gore bi sigurno bio dobar najmanje još 50 godina. Sada će se hvaliti loklalni komunjarski moćnici koliko sredstava su povukli od EU i države, a znamo da će polovica tih sredstava u privatne džepove ravnatelja, lokalnih moćnika i velika zarada izvođačima.