Zasigurno ste u šetnji maksimirskim parkom mnogo puta prošli pokraj spomen-humka na čijem je vrhu skulptura sokola, a vjerojatno niste ni slutili da se u njemu nalazi i "vremenska kapsula". Otvorena je trebala biti ove godine, čime bi se proslavila 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva. No u Družbi "Braća Hrvatskog Zmaja", koja je inicijator toga projekta, čak su devet mjeseci, kazali su nam, čekali povratnu informaciju iz Grada, a čini se da će otvaranje komore u Sokolskoj mogili na kraju biti prebačeno na iduću godinu.
Njezinom je gradnjom na mjestu na kojem je bio paviljon Kišobran šačica domoljuba okupljenih oko Hrvatskoga sokolskog saveza odlučila 1925. obilježiti tisućitu godišnjicu krunidbe kralja Tomislava. Sredinom kolovoza oko napola dovršenoga humka postrojeni su stajali predstavnici sokolskih društava s vrećicama zemlje koju su onamo istresali. Riječ je bila o zemlji iz 155 mjesta u Hrvatskoj u kojima su se tijekom godina zbivali važni kulturni i povijesni događaji, a oko humka je posađeno i deset lipa u znak isto toliko stoljeća državnosti.
Prema projektu Aleksandra Freundenreicha, mogila je dovršena 1926. godine, a u temeljima humka pohranjeni su predmeti iz hrvatske kulturne baštine, odnosno važnije knjige, novine, časopisi te spomenice svih sokolskih društava koja su sudjelovala u gradnji. Na poticaj Družbe "Braća Hrvatskog Zmaja" obnovljena je 1994., a na naglavni je kamen Ministarstvo obrane iduće godine postavilo skulpturu sokola. Humak je tada obogaćen i grudom hrvatske zemlje koju je svojim poljupcem blagoslovio papa Ivan Pavao Drugi kada je 10. rujna 1994. stigao u zagrebačku zračnu luku.
Ove se godine pak "vremenska kapsula" iz Sokolske mogile trebala iskopati. Družba, koja je krajem svibnja na ulicama metropole organizirala Svehrvatsku zborsku povorku u čast 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, tu je veliku godišnjicu željela obilježiti i otvaranjem komore u humku u Maksimiru. Stoga su još lanjskoga ožujka, kako su nam rekli, počeli s pripremama za realizaciju pothvata, što se trebalo dogoditi ovog proljeća, no projekt je prošle jeseni došao "do zida".
– Otvaranje komore planirali smo u ovoj godini pa smo lanjskog listopada uputili dopis Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode s molbom za izdavanje smjernica i uputa vezanih za postupke koje je potrebno odraditi i sva dopuštenja koja je nužno ishoditi. S obzirom na to da i dalje čekamo odgovor, realizacija projekta je neizvjesna – kazali su nam u Družbi prošloga mjeseca. Da su dopis zaprimili, potvrdili su nam tada i u Gradu. No napomenuli su kako je riječ o kompleksnom zaštićenom kulturnom dobru koje je riznica dostignuća našeg naroda tijekom prvih tisuću godina hrvatske povijesti pa se njezinom "eventualnom" otvaranju treba pristupiti promišljeno.
– Stoga je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode pokrenuo opsežna istraživanja kako bi se donijela ispravna i stručno utemeljena odluka – naveli su. Istaknuli su i kako je upitno stanje i vrijednost predmeta koji se u komori nalaze te kako bi njihovo vađenje, odnosno promjena mikroklimatskih uvjeta, moglo biti kobno te rezultirati uništenjem važnih artefakata. Na pitanje kada će istraživanje biti dovršeno i hoće li se "vremenska kapsula" otvoriti ove godine, s Radićeva trga nam nisu odgovorili, no u međuvremenu smo doznali kako su se predstavnici Družbe "Braća Hrvatskog Zmaja" susreli s djelatnicima gradskog zavoda.
– S obzirom na to da je riječ o vrlo složenom i skupom projektu, formirat će se radna skupina sastavljena od predstavnika više institucija kako bi relevantni stručnjaci mogli dati svoj doprinos i pomoći u kvalitetnoj realizaciji projekta. Otvaranje mogile pak vjerojatno se neće dogoditi prije kraja ove godine, a izgledniji je termin proljeće 2026. – kazali su nam u Družbi, sretni što se projekt napokon pokrenuo s mrtve točke.
Otvori KEKS Pay
Jasno je koja ekipa je na vlasti u Zagrebu, pa je onda potpuno jasno i zašto takve projekte drže u ladici. Da je trebalo nešto napraviti na neku partizansku obljetnicu, sve bi bilo spremno i prije roka.