Hvarski turistički kompleks Sunčani Hvar napravio je puni krug uzadnjih pet godina i vratio se na stanje iz 2004. godine - tvrtka je ponovo prezadužena, dionica je 30 kuna, a možda mu je opet i Škegro pred vratima. Drama toga otočnog bisera, ali bisera samo u sretnim i prosperitetnim vremenima, počela je i prije nego aktualna kriza. U krizi je Sunčani Hvar niz hotela daleko na sredini mora, bez aerodroma i turista koji traže što bliže odredište i jeftin aranžman. Nekretnine same po sebi, na što se polakomila Orco Property grupa, nisu sada tražena roba, ili jesu, ali po kojoj cijeni. Na muci su država, većinski vlasnik Orco grupa, i Grad Hvar, kojemu je to jedina gospodarska uzdanica.

U službenim krugovima barata se svotom od 400 milijuna kuna dugova Sunčanog Hvara nakon ulaska Orca i rekonstrukcije nekoliko hotela. To je enormni iznos koji bi se skoro morao izjednačiti s vrijednošću cijele tvrtke, sada kada su pale cijene nekretnina i općenito turizma kao industrije koju kriza najviše i najprije zahvati. Kukaju svi, i država, i Orco i hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić.

Orco grupa preko svoga predstavnika Dragana Lazukića danima puni novine o tome da treba riješiti imovinski status tvrtke pa razdijeliti što kome pripada, obećano Crkvi i Gradu Hvaru, jer nema daljnjih investicija na neriješenoj imovini. Iako je to istina, Orco nije baš uvjerljiv, jer zadnje što mu je raditi sigurno nisu nove investicije i trošak. Financijska kriza grubo je i brzo podrezala krila Orcu, snažnoj nekretninskoj kompaniji u Srednjoj i Istočnoj Europi. U 16 godina postojanja tvrtka registrirana u Luxemburgu razvijala se strelovito, stjecala brojnu imovinu, a njezine dionice rasle po trocifrenim stopama.

Palo tržište nekretnina
Danas Orco operira na palom tržištu nekretnina, a dionice su mu u godini dana na burzi u Budimpešti pale sa 18.000 na oko 2.000 forinti. Orco gasi požar diljem cijele Europe, pokušava rasprodati neke nekretnine, pa i spasiti glavu u Sunčanom Hvaru prodajom nekih od hotela. Ali tu je Pjerino Bebić, koji od početka ne nalazi zajednički jezik s Orco grupom, Fond za privatizaciju ne može ni pomisliti a da ne upadne u aferu, ako glasuje na skupštini zajedno s Orcom o prodaji hotela. A skupština o kojoj ovisi sudbina Sunčanog Hvara se bliži, 13. ožujka. Hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić otvorenim pismom najavio je da će biti protiv namjera Orco grupe da proda dio nekretnina, upozorivši da to može uzrokovati bankrot te tvrtke. Iako formalno nema glasova na skupštini, Bebić je snažan lobist i kritičar čelnika Orca Dragana Lazukića i predsjednika Uprave Orco grupe Jacquesa Bourgeoisa, koje optužuje da su krivi što je ta nekad najuspješnija otočna tvrtka dovedena do ruba bankrota. Za sada jedino Bebić javno govori, a drugi po kuloarima, da je Orco zajmovima i različitim poslovima odmah novac izvlačio iz blagajne Sunčanog Hvara.



Odabrani menadžeri imali su dvojne i tajne ugovore na koje su im doznačivane goleme zarade i državi se utajivao porez, navodi Bebić u otvorenom pismu. Ostaje to, međutim, na njegovim izjavama, a država ipak treba provjeriti takve glasine što se događalo s tijekovima novca u Sunčanom Hvaru. Orco je, po Lazukićevim riječima, do sada uložio oko 55 milijuna eura, kroz dokapitalizaciju, što nije sporno, no pitanje je kako je narastao toliki dug tvrtke. Je li doista samo obnova progutala toliki novac?

Tako čuveni projekt javno-privatnog partnerstva, kao novoga oblika privatizacije, ulazi u fazu sumnjičenja, neraščišćenih računa, nezadovoljnih sudionika JPP-a i, što je najgore od svega, izgubljenih godina u razvoju Sunčanog Hvara. Što sada napraviti, kada se ni jedna strana ne može izvući bez pomoći druge. Orco je uletio u taj posao, iz kojeg nema brzoga povlačenja. Po ugovoru između dviju dioničkih strana, Orco tek nakon pet godina može slobodno raspolagati svojim dionicama od 55 posto. Taj rok trebao bi isteći u svibnju ove godine. Iako je to prilika, pitanje je gdje i kome Orco može prodati dionice tvrtke s tolikim dugovima i tako ‘ljutitim’ dioničarima kao što je neformalno Grad Hvar. Nadalje, dionicu je Orco plaćao 100 kuna, a sada je njezina vrijednost nešto više od 30 kuna. Svi upućeni u takve kupoprodaje i stanje na svjetskom tržištu tvrde da Orco ne može izaći iz te priče kao dobitnik. Gubitak je siguran ako bi se odlučio za brzu i prinudnu rasprodaju. No, pitanje je je li ta grupa, kako ih optužuje Bebić, raznim aranžmanima i kanalima uspjela već vratiti uloženo ili dio kapitala.

Fond za privatizaciju kao vlasnik ili bolje reći čuvar 25 posto dionica za Grad Hvar čini se, ne troši previše energije zbog te priče.

Previše se toga u prošlosti događalo s dvjema vladama zbog Sunčanog Hvara da bi se sada netko zamarao brigama Orca i 300 zaposlenih na Hvaru. U osvrtu na slučaj, a to je sada Sunčani Hvar opet, Vedran Duvnjak, predsjednik HFP-a, odlučno tvrdi da Orco neće dobiti glasa za odluku o rasprodaji bilo kojega hotela ili dijela druge imovine. Status quo ipak se neće moći održavati do daljnjega. Neka Hvar pogodi još jedna slaba turistička sezona, a to je vrlo izgledno, izlaz će se morati potražiti. Orco i država morat će približavati stavove kako bi zajednički ponudili dionice na prodaju. Jedno bez drugoga vrlo je neprivlačna vlasnička struktura za potencijalnog kupca.

Povratak Quaestusa
U kuloarima se sada opet spominje Borislav Škegro, šef Quaestus fonda, koji je i zakuhao cijelu stvar ‘izmišljajući’ JPP projekt za Sunčani Hvar. Škegro je tada shvatio da neće uspjeti u preuzimanju otočne kompanije ako ne stvori privid da svi nešto dobivaju, a to su Grad i Crkva, uz to i budući saveznici na Hvaru. Njegov projekt pao je u vodu zbog formalnosti, direktne pogodbe s HFP-om, umjesto prolaska kroz javni natječaj. Poslije toga svi su se držali JPP-a kao pijan plota, kao da više nije moglo biti drukčije privatizacije. Možda se takav model i Orcu tada činio kao dobar, no za investitora je pun ograničenja, a javnog partnera praktički ostavlja bez velikih ovlasti, osim veta. U takvom braku nitko se nije osjećao ni komforno niti sigurno. Zašto se sada ponovo spominje Škegro, koji je nekoliko puta u privatnim razgovorima znao reći da je dobro ispalo što nije prošla njegova ponuda za Sunčani Hvar, makar se dugo oporavljao od toga poraza i afere koja je nastala.

Sada se opet oči nekih u vlasti okreću prema Škegri, koji je u međuvremenu razvio posao s ulaganjima manje perspektivne tvrtke i započeo nekretninski biznis s novim fondom. Novac je skupio potkraj 2007. u tada vrlo popularnoj javnoj ponudi, i to više od 230 milijuna kuna. Kriza je potom brzo započela, i Škegro je stao s ulaganjima. Prema izvješću koje je objavio, većina kapitala je u depozitima i državnim vrijednosnim papirima. Upravo zbog toga neki smatraju da on čeka svoju drugu priliku, i to znatno povoljniju nego što je bila prva, kada se Sunčani Hvar precjenjivao, a i bio središte političkih obračuna na najvišoj razini.

Video sadržaj

NESVAKIDAŠNJI PRIMJER

FOTO Žena u 60. godini postala Miss Buenos Airesa, ljudi šokirani njezinim izgledom

48

STUDIJA O PROMETU U EUROPI

Udarac hrvatskom turizmu? Slovenski medij pisao oštro o našim cestama i upozorili sugrađane

PALA NA PRUGU

Detalji tragedije u Kaštelima: Ženu udario vlak nakon što se sa suprugom vraćala iz bolnice

VAŽNOST ČISTE VODE

Voda vam ima čudan okus i miris, a kuhalo vam je puno kamenca? Imamo jednostavno rješenje

Proslavili 10. rođendan

Jedna od najboljih privatnih škola u svijetu s adresom u Zagrebu širi obrazovni program. Evo što pripremaju za svoje polaznike

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’