Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
kolumna
Povratak na članak

Vrijedi li ruka zastupnice pet milijuna kuna

Ruku nezavisne Đurđe Adlešić iz Bjelovara Zvonimir Mršić je procijenio na pet milijuna kuna.

Komentari 15

CI
cici14
12:37 19.11.2010.

Hm Tak je ovaj Mršić procijenio i odmaralište u Pirovcu. A za jadnu Adlešičku, ta primjedba o lovi nije umjesna, jer ona je jadna stvarno stradala s glavom, pa ni ne zna za što diže ruku i u kojoj jee stranci. Ove ostale ne vrijedi ni komentirati.

VL
Avatar inkvizitor
inkvizitor
13:06 19.11.2010.

Koliko bi tek kostalo da je za proracun digla nogu umjesto ruke?

VL
OZ
ozujsko
13:11 19.11.2010.

\"inkvizator\" bogme,bogme,obadvije da digne,ala bih kostalo,hehehehhe

VL
JA
jankoprekobrda
13:20 19.11.2010.

Adlesicka cijela ne vrijedi 5 Lipa a ne 5 Kuna, vecina zastupnika u Saboru ukljucujuci i cijelu valduisto tako ne vrijedi niti 5Lipa a ne 5 Kuna.

VL
PG
praseca gripa
13:55 19.11.2010.

Jadan je onaj tko se dade ucjenjivat. Pa zar je vec nisu procitali?

VL
Avatar guten_tag
guten_tag
15:56 19.11.2010.

da je to samo pet milijuna kn , puno je to više . stranka koja je podijelila plijen da bi poduprla vlast , dobila je najatraktivnija mjesta . predsjednik uprave co , enormna plaća i privilegije , poznati nasilnik i batinaš uhljebio se na 30000 kn u hp , ništa radio nije , sam priznao , otkrili ga novinari . muža je dobro uhljebila u co , a sinek navodno dobija posao kod poznatog direktora , pocrkale ovce na kornatima , i dobi direktorsko mjesto . država tražila leševe ovaca i pored svih napora nije uspjela naći niti jedan . ima toga još ali ovo je u kratkim crtama.

VL
BZ
Branko Zajec
16:27 19.11.2010.

Sinoć na TV Novoj, \"uvažena\" zastupnica Đurđa Adlešič, javno je porekla tvrdnju, da se prodala za pet milijuna. Ona kao prava politička prostitutka, ne radi za male iznose. Vjerovali ili ne, izjavila je da je iznos mnogo veći. Konkretno njena ruka je vrijedila 45 milijuna kuna !!!!!!!!!!!!!!!!!! Izjavila je, da se ponosi svojim činom i da bi opet to ponovila. Ostaje moralna dilema, smije li ona licitirati našim novcem, smije li Kosorica pristajati na ucjene zastupnice, a sve u očuvanju svojih pozicija u vlasti ?

VL
DO
doktorica
16:48 19.11.2010.

Kod nas svaka sa pučkom školom misli da je važna \"političarka\"

VL
OB
-obrisani-
20:31 19.11.2010.

19.11.2010. u 13:20h jankoprekobrda je napisao/la: Adlesicka cijela ne vrijedi 5 Lipa a ne 5 Kuna, vecina zastupnika u Saboru ukljucujuci i cijelu valduisto tako ne vrijedi niti 5Lipa a ne 5 Kuna. -.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.- Ako je tako, a koliko ondada vrijedi oporba ???

VL
FI
fiberglas
20:41 19.11.2010.

IDEŠ ĐURĐA!!!

VL
ZA
zaistinu
21:57 19.11.2010.

kobila

VL
SA
Savjest
09:16 20.11.2010.

O gospodinu Sanaderu danas, 20. studenog, 2010 pojavio se velik članak g. Butkovića (samo) u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista – što znači da se u JL taj članak ne može komentirati. U njemu se govori i o bitnoj strukturalnoj promjenini u organiziranom kriminalu u Hrvatskoj, koji je «pobjegao od fizičkog nasilja i postao «white collar mafia» «nasilnici od prije desetak godina pretvorili su se preko noći u ugledne trgovce nekretninama.» «To je jedan od problema koje policija i tužiteljstvo ne mogu riješiti sve dok se primjerice, ne promijene ovlasti lokalne samouprave u prenamjenjivanju građevinskih zemljišta.» U članku se osim o g. Sanaderu govori i o g. Bandiću. Upozori bih da je ovdje prešućena uloga Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradnje, koje stalno dotjeruje Zakon o prostornom uređenju i gradnji tako da je on postao nejasan, pa čak i sam sebi protuslovan. Tako se investitor ovlašćuje da može započeti s građenjem čim je dobio rješenje o uvjetima gradnje koje se dobiva samo na temelju priloženog idejnog projekta (za «male» objekte do 400 m2). No na drugom mjestu se za početak građenja traži i glavni projekt koji uopće ne prolazi kontrolu Ureda za graditeljstvo jedinice lokalne uprave i samouprave. Kako se bitne stvari za građevinu rješavaju upravo glavnim projektom, to znači da investitor može graditi što hoće i kako hoće, a može, ako neoprezno počne kopati građevinsku jamu na potencijalnom klizištu, ugroziti ne samo svoju zemljišnu parcelu, već i zemljišne parcele susjeda na kojima su već izgrađeni objekti i u kojima susjedi žive. Zamislite iznenadno klizanje i rušenje kuće vaše noću kad vi i vaši ukućani mirno spavate. Meni se dogodila slična stvar da je cijela moja čestica bila usisana od susjedove građevinske jame, iako je susjed imao «uredne papire.» Srećom u nesreći, čestica je bila prazna. Dakle, ako se želi, a navedeni članak kao i nekoliko drugih ukazuje na potencijalnu spregu između g. Sanadera i Bandića, onda treba prvenstveno ispitati sljedeće: 1. Zašto se uopće dopušta – pa čak i forsira - gradnja bez prethodno donesenih detaljnih prostornih planova (DPU) i urbanističkih planova uređenja (UPU), odnosno zbog čega se već doneseni planovi ukidaju? 2. Zašto spomenuti zakon omogućuje da se gradi i uz preuske ulice bez nogostupa («ulice koje ne odgovaraju uvjetima sigurnog odvijanja prometa») 3. Zašto se namjena komunalnog doprinosa, koji se uplaćuje prije izdavanja građevinske dozvole odnosno rješenje o uvjetima gradnje upravo za poboljšanje prometne i komunalne infrastrukture, skriva tako da se od investitora traži suglasnost da će njegov komunalni doprinos biti utrošen za neku bogtepitaj gdje ulicu, udaljenu od investitorova gradilišta 4. Zašto nema terminski određene obveze da JLS rekonstruira takve ulice najkasnije do završetak gradnje investitorova objekta? (Način rekonstrukcije ulica određen je Zakonom o komunalnoj djelatnosti tako da određena ulica mora prije toga ući u plan, ali plan nema veze s gradnjama u ulici)! Smatram da su ovakva prikrivanja «crna rupa» budžetskih sredstava Zagreba, a ne sam budžet. A što se tiče Zakona o prostornom uređnju i gradnji, svatko može zatražiti od Ustavnog suda njegovo ukidanje u cijelosti ili samo nekih njegovih odredaba. Zašto od takvog «svakog» nema baš nikoga?

VL
JA
jalnus
11:26 20.11.2010.

Kolko vrijedi onaj vazniji dio zastupnice?

VL
SA
Savjest
16:36 20.11.2010.

Neki problemi dolaze sami od sebe,- potresi, poplave itd - a neki nastaju stoga što ljudi probleme ili ne razumiju ili ih krivo rangiraju. Problemi cijene vrtića nisu problemi za sebe. Oni su nastali kad je u društvu prevladala svijestt da svi muškarci i žene moraju raditi, a da ne bi društvo ostalo bez djece, organizirat će se jaslice i vrtići. No, kad se dođe u krizu, od nečega treba oduzeti da bi se dalo onome što je najviše potrebno. Zato je nužno da društvo ima rangirane ciljeve. U ovom slučaju pošlo se od toga da ipak više nego dosada treba teret financiranja vrtića prenijeti na roditelje. Zbog toga neki sad prigovaraju da država potiče abortuse. Država ne potiče abortuse, ali ako želi prebaciti sav teret financiranja rađanja i odgoja djece na roditelje, onda ona jednostavno nije dobro rangirala cilj prokreacije tj. održavanja pripadnika naroda koji živi u toj državi i preko granica živućih generacija. Ako prokreacija postane nedovoljna, propada narod a s njim i država, jer imigranti najčešće takvu državu i ne žele. No da bi država osigurala prokreaciju, ona mora prokreaciju shvatiti kao dugoročnu odnosno međugeneracijsku investiciju. Dosegnuti standardi građanske države traže da svi za rad sposobni ljudi i muškarci i žene rade i to gotovo isključivo izvan kuće, što onda drastično smanjuje ne samo želje već i mogućnosti prokreacije, čak i uz postojanje jaslica i vrtića. Ako se mogućnosti korištenja jaslica i vrtića znatno smanje, prokreacija postaje ugrožena, a s njom i narod i država. Stoga bi država koja ima vodstvo koje bar malo misli na dulju stazu, morala osigurati prokreaciju na taj način da ne forsira da sve žene koje to biološki mogu, moraju rađati, već da one kojima je posao i karijera važnija od djece, ne rađaju, one koje misle pomiriti dva suprotstavljena zahtjeva da rade, te da imaju jedno do dvoje djece, a ostatak da se «namiruje ulaganjem u obitelji i žene koje su se posvetile rađanju i odgoju djece. Naravno, za ovo posljednje potrebno je promijeniti odnos društva prema rađanju i odgoju djece koje to danas ne cijeni, jer takve žene «služe kao strojevi za rađanje, a ne rade». Ako se oko toga složimo tj. ako istaknemo vrijednost rađanja i odgoja djece kao društveno vrijednog i društveno neophodnog rada te odvojimo sredstva na primjer za takve dječje doplatke od kojih će obitelj s više djece moći živjeti ako sam jedan od supružnika radi – pa čak i kad oboje ne rade - relativno ćemo lako podijeliti troškove za jaslice i vrtiće.

VL
SA
Savjest
16:40 20.11.2010.

Mea culpa! Ovo je greškom ušlo uz članak o gđi Đurđi Adlešić, a trebalo je ići uz članak: \"Posvjedi na trgu\"

VL
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.